Gospodarstvo MEĐUNARODNI STRUČNJACI:

'Hrvatska vina su pravo enološko otkriće'

Gill Thomas i Mattheo Longht prošli tjedan pročitali su članak u britanskom Decanteru o održavanju četvrtog Zagreb Wine Gourmet festivala i odmah se uputili u Hrvatsku. Posljednjih nekoliko godina hrvatska vina Britancima predstavljaju pravo enološko otkriće. Zato ovaj dvojac nije želio propustiti priliku za degustaciju 500 vrhunskih vina naših i inozemnih vinara

Londonski bračni par sreli smo u subotu, drugog dana festivala, na štandu hvarske tvrtke Zlatan otok, kako dojmove pomno bilježe u katalog uz savjetovanje s engleskim prijevodom Vodiča kroz vina Hrvatske Saše Špiraneca.

Očito iskusni degustatori, članovi britanskog The Wine Societyja, tvrde da ih hrvatska vina ugodno iznenađuju. 'Sve do sada doista je izvanredno. Ne znamo mnogo o regijama, ali vrijeme je da ih istražimo', kažu Gill i Mattheo.

Sarah Kemp: Hrvatska ima originalnost i kvalitetu

Slično govore urednica Decantera Sarah Kemp i direktorica degustacija ovog utjecajnog vinskog časopisa Christelle Guibert. U kontekstu hrvatskih vina spominju izvornost, uzbudljivost, osvježenje na vinskoj sceni, nepatvorenost.

'Na početku smo istraživanja jedne velike palete okusa. Smatram da je značajna prednost hrvatskih vina njihova svježina, izražena mineralnost i izbalansiranost kiselina po čemu su originalna', rekla je tportalu Sarah Kemp istaknuvši da je časopis preklani zlatnim medaljama nagradio slatka vina, ali da su prošle godine značajnog uspjeha imala i suha.

Na svom zagrebačkom štandu Kemp i Guilbert izložile su boce vina koja su u konkurenciji srednje i istočne Europe osvojila 12 srebrnih medalja i jedan regionalni trofej. Lanjski uspjeh upotpunilo je 14 brončanih medalja i 26 vina s preporukom, pa je Hrvatska zauzela treće regionalno mjesto, iza Slovenije i Mađarske.

'Hrvatska vina za nas su nepoznanica bila sve do 2008. Očito je da su raznolikost i potencijal veliki, ali na našoj karti za sada je ucrtana vaša zemlja jedino kao cjelina. Tek počinjemo otkrivati regije poput Dalmacije i Istre', kaže Sarah Kemp, istaknuvši kako je osobito važno što naši vinari njeguju izvorne hrvatske sorte vinove loze.

Kao dokaz tome Kemp i Guilbert oduševljavaju vina poput babića Lea Gracina iz Primoštena, malvazije Kozlovića iz Vala, debit, plavac mali, a baranjski merlot tvrtke Belje otvara im nove vidike ove poznate sorte.

'Jedini neugodni detalj nekoliko je vina s pretjeranim okusima hrasta kao posljedica očito predugog ležanja u bačvama. Primijetile smo to kod nekih malvazija. Poznavatelji vina ne žele piti drvo. Takva vina mogu nastati bilo gdje, a mi želimo izvornost i posebnost. Želimo osjetiti zemlju s koje dolazi vino', slikovito se izrazila Guilbert.

S druge strane Atlantika potrošnja vina u neprestanom je porastu od sredine prošlog stoljeća, pa je američko tržište našim vinarima jednako važno kao i europsko. Baby boom generacija pila je više vina od prethodne, a generacija X još je povećala potrošnju, rekao je na okruglom stolu od budućnosti vinarstva promotor hrvatskog vina u SAD-u Cliff Rames.

Cliff Rames, Wines of Croatia: Trebamo kampanju

'Svijest Amerikanaca o hrvatskim vinima se podiže i sada je vrijeme kada trebamo poduzeti velike korake. Moramo organizirati degustacije, promocije, ali uz razgovore s vinarima. Vinari moraju doći u New York i susresti se sa sommelierima, kupcima, vinskim kritičarima, novinarima. Ljudi vole razgovarati s proizvođačem, a mi im moramo objasniti koliko je Hrvatska posebna zemlja, po svojoj tradiciji, povijesti, gastronomiji, naravno vinarstvu', smatra Rames, inače sommelier u Caudalie Vinotherapie Spa u Plaza hotelu u New Yorku.

Dok je prolazio između štandova festivala Zagreb Wine Gourmet, Ramesa je zaustavljao gotovo svaki drugi vinar i započinjao razgovor. Amerikanac je nedavno blogom Wines of Croatia (http://winesofcroatia.wordpress.com) krenuo u promociju vinarstva domovine svog djeda i od tada ga smatraju našim vinskim ambasadorom u Americi. On kaže da je sada potrebno napraviti sljedeći, veći i značajniji, korak.

'Blog je bio početak, ali mi trebamo kampanju. U tome se trebaju ujediniti vinari, Hrvatska gospodarska komora, veća poduzeća i hrvatska Vlada, jer pojedinci ne mogu sve sami organizirati. Znam da postoji jedan projekt za takvu kampanju i sada radimo na prikupljanju sredstava u čemu očekujemo pomoć i od Vlade', zaključuje Rames.

Pravi je trenutak za takvu kampanju, potvrđuje predsjednik udruge Vinistra Ivica Matošević. 'Stvari su sazrele da s vinima idemo van, jer ako to ne učinimo sada propustit ćemo priliku i kasnije imati problema sa zalihama. Mali proizvođač vani ne može prodati vino i postići dobru cijenu ako njegova zemlja nije poznata kao vinska', smatra Matošević.

Podaci o hrvatskom vinarstvu nedostupni stručnjacima

O veličini posla svjedoče praznine u izvještajima Državnog zavoda za statistiku u kojima ne postoje podaci o proizvodnji grožđa, površini vinograda i vinima. Primjerice, Austrija ima web sjedište sa svim mogućim podacima o svojim vinima – sortama, vinogorjima, klimi i tlu, o proizvođačima, vinarima, nagradama. U sekciji 'činjenice i tablice' prikupljene je iscrpna dokumentacija o vinogradarstvu i vinarskoj industriji u toj alpskoj zemlji i sve to prevedeno na njemački, engleski, ruski, kineski i japanski jezik.

Hrvatska takve web stranice nema. Ne čudi zato što je u razgovoru za Glas Amerike vinski savjetnik Saša Špiranec upozorio da u svijetu nitko ne zna da Hrvatska uopće proizvodi vina.

'Na kraju krajeva, nema nas ni u enciklopedijama ili u svjetskim atlasima, Hrvatska je često bijela zona, dakle, bez vina, a ostale su zemlje, Bugarska, Rumunjska, Mađarska, u nekakvoj zelenoj ili drugim bojama. Mi smo ona zona koja je nepoznata da u njoj postoje vina. Kad to stručnjaci ne znaju, što smo sami krivi, dakle – informacije ne izlaze iz Hrvatske, ne čudi me kod normalnih potrošača', iznio je Špiranec prošle godine za VOA-u.

Budući da od nadležnih službi nije mogla dobiti upotrebljive podatke, Špiranecu se s pitanjima o količini vina, količini sorti u pojedinim vinogorjima, morala obratiti i slavna britanska vinska kritičarka Jancis Robinson.

Kvalitetne informacije tako utjecajnim ljudima sigurno bi olakšale posao, a Robinson bi u konačnici lakše nabavila vina koja je zanimaju za njezinu kritiku. Da interes nije malen, govori i njezino iskustvo jedne londonske degustacije lani u svibnju kada je bila frustrirana preuskim odabirom hrvatskih sorti vina, jer je 'htjela kušati barem malo širi spektar'.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 03.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,239415 5,255181 5,270947
CAD 124 1 5,308983 5,324958 5,340933
CZK 203 1 0,277985 0,278821 0,279657
DKK 208 1 1,010416 1,013456 1,016496
HUF 348 100 2,393107 2,400308 2,407509
JPY 392 100 6,202648 6,221312 6,239976
NOK 578 1 0,838173 0,840695 0,843217
SEK 752 1 0,766234 0,768540 0,770846
CHF 756 1 6,982157 7,003166 7,024175
GBP 826 1 8,908496 8,935302 8,962108
USD 840 1 7,062185 7,083435 7,104685
EUR 978 1 7,516989 7,539608 7,562227
PLN 985 1 1,673603 1,678639 1,683675
=