U ponedjeljak su, prema saznanjima Poslovnog dnevnika, operatori održali sastanak s predstavnicima Vlade, na kojemu nije postignuto rješenje o ukidanju tog kriznog nameta. Iako iz Vlade nisu htjeli komentirati sastanak, sve je izvjesnije da će morati nešto reći, i to pogotovo zatraže li operatori povrat tako naplaćenih davanja za koja se neslužbeno procjenjuje da su u posljednjih godinu i pol dana, koliko je taj namet na snazi, premašili iznos od 50 milijuna eura.

U HT-u, koji vodi Ivica Mudrinić, kažu da u Europskoj uniji postoje primjeri gdje su slični porezi i naknade bili ukinuti zbog neusklađenosti s europskom pravnom stečevinom. 'HT ispituje mogućnosti preispitivanja ustavnosti zakona kojim je uveden takozvani porez od 6 posto na mobilne usluge. Diskriminacijska priroda tog poreza proizlazi iz činjenice da se njime oporezuje bruto prihod od mobilnih usluga, s tim da mobilni operatori i dalje plaćaju porez na ostvarenu dobit. Svi drugi poduzetnici plaćaju samo porez na ostvarenu dobit', pojašnjavaju u HT-u. Dodaju da je, prema njihovim procjenama, mobilna industrija lani samo na ime 'poreza od 6 posto' platila oko 300 milijuna kuna.

U isto je vrijeme, navode, Vlada zadržala taj namet unatoč padu prihoda mobilnih operatora i smanjenju potrošnje mobilnih usluga. 'To jasno ukazuje da porez na mobilne usluge predstavlja znatno opterećenje za mobilne operatore i osim gospodarske krize jedan je od najvažnijih razloga smanjenja vrijednosti mobilnog tržišta i pada prihoda operatora', ističu u HT-u.

Slično mišljenje dijele u Vipnetu, na čijem je čelu Mladen Pejković. Navode da su nebrojeno puta iskazali neslaganje sa zakonom o dodatnom nametu od šest posto na mobilnu industriju. Kažu da je taj zakon protuustavan te da je izravno utjecao na smanjivanje investicija u razvoj telekomunikacijskog tržišta.