Gospodarstvo STUDIJA IZVEDIVOSTI KASNI

Ruski Južni tok za Hrvatsku još uvijek daleko

Iako je najavljena za kraj prošle godine, studija izvedivosti hrvatske dionice plinovoda Južni tok još uvijek nije gotova. Njezina izrada i dalje traje, a trenutno oba partnera - hrvatski Plinacro i ruski Gazprom - razmatraju prve preliminarne rezultate

U Plinacrou nisu željeli precizirati kad bi studija trebala ugledati svjetlo dana. Najviše vremena, kažu, potrošeno je na korake koji su prethodili početku same izrade – definiranje njezinog opsega, projektnog zadatka, natječajna dokumentacija i dr. – a koje su morali pismeno blagosloviti i Plinacro i Rusi.

Izvođač studije, odabran na javnom natječaju, domaća je poslovna udruga u kojoj su zagrebačke tvrtke Ekonerg – Institut za energetiku i zaštitu okoliša, Elektroprojekt i IGH. Cijena ugovorenog posla je 1,2 milijuna kuna, s tim da polovicu tog iznosa plaća Gazprom.

U čitavoj priči o ulozi Hrvatske u ruskom projektu plinovoda Južni tok studija izvedivosti je vrlo bitan dokument na osnovi kojeg će Rusi donijeti konačnu odluku hoće li preko našeg teritorija proći glavni tranzitni pravac ili samo jedan krak.

U oba slučaja to će za Hrvatsku biti dobitak, jer će se povećati sigurnost opskrbe plinom domaćih potrošača, ali prolazak glavnog pravca donosi i mogućnost dodatne zarade. Na račun tranzitne tarife naš bi proračun svake godine bio bogatiji za nekoliko desetaka milijuna eura.

Ti novci sad se već smiješe Srbiji i Sloveniji kroz koje će, kako sad stoje stvari, gotovo sigurno ići magistralni pravac.

Naše istočne 'komšije' još su prije dvije godine s Gazpromom osnovale tvrtku Južni tok Srbija. Zapadni 'sosedi' su pak nedavno završili studiju izvedivosti i sad kreću u osnivanje zajedničke tvrtke s Rusima. Dodatni plus su im izjave čelnika Gazproma koji Sloveniju vide kao jednu od glavnih tranzitnih država na Balkanu.

Može li to biti i Hrvatska? Ako bi se zaključivalo prema dosadašnjim porukama pojedinih čelnika iz samog Gazproma, odgovor je - ne. Oni Hrvatsku prije svega vide kao potrošača njihovog plina, a ne kao jedan od smjerova prema trećim zemljama.

Ništa manje optimistično ne izgledaju ni dosad prezentirane karte Južnog toka, gdje je jasno vidljivo da plinovod prema zapadu ide preko Bugarske, Srbije, Mađarske i Slovenije.

Bez obzira na to, u našem Plinacrou još uvijek vjeruju da nije sve riješeno.

'Cijeli koncept zapadnog kraka Južnog toka još uvijek je u početnoj fazi i tek će rezultati studija svake pojedinačne zemlje, obuhvaćeni u jedinstvenu konsolidiranu studiju, dati odgovor o konačnom koridoru', kažu iz Plinacroa.

Napominju da postoji mogućnost da se u prvu ruku plin iz Rusije transportira već postojećim plinovodima zemalja uključenih u projekt. 

U tom slučaju Hrvatska ima asa u rukavu – nedavno izgrađeni interkonekcijski plinovod između nas i Mađarske koji bi se mogao koristiti za tranzit plina preko Hrvatske prema zapadu, Sloveniji ili Italiji.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 08.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,225583 5,241307 5,257031
CAD 124 1 5,284723 5,300625 5,316527
CZK 203 1 0,278271 0,279108 0,279945
DKK 208 1 1,010802 1,013844 1,016886
HUF 348 100 2,405390 2,412628 2,419866
JPY 392 100 6,151744 6,170255 6,188766
NOK 578 1 0,835013 0,837526 0,840039
SEK 752 1 0,769298 0,771613 0,773928
CHF 756 1 6,943795 6,964689 6,985583
GBP 826 1 8,834368 8,860951 8,887534
USD 840 1 7,018341 7,039459 7,060577
EUR 978 1 7,518047 7,540669 7,563291
PLN 985 1 1,695928 1,701031 1,706134
=