Je li strankama u Hrvatskoj uopće važna brojnost? I ovisi li općenito punjenje stranačke blagajne o broju članova? U godini uoči parlamentarnih izbora provjerili smo koliko je vodećim strankama zapravo bitno imati što veći broj članova, s obzirom na izdašna proračunska sredstva, te kakve sve metode primjenjuju protiv neurednih platiša
Stranke od svog vjernog članstva dobiju za kikiriki, jer u ukupnoj strukturi stranačkih prihoda članarine čine tek dvadesetinu prihoda, tj. sudjeluju s udjelom od tek oko 5 posto. Voljeli ih ili ne, za njihove aktivnosti i stranačke 'šuškavce' izdvajaju građani, odnosno stranke se hrane iz državnog budžeta koji im osigurava 70 posto prihoda. Koliko su članovi revni u plaćanju članarina, ostala je nepoznanica.
Od vodećih parlamentarnih stranaka zatražili smo podatke o visini prikupljenih članarina u 2010 - svježe podatke poslali su nam HDZ i SDP, dok će HNS-ova evidencija za prošlu godinu biti gotova tek krajem veljače, a HSS nam se nije javio pa smo se poslužili podacima za 2009. s njegovih web stranica.
Brojke su zanimljive: iako se HDZ pohvalio najmasovnijim članstvom - 211.000 članova - uz, kako tvrdi glasnogovornica Sunčana Glavak, 'svakodnevne korekcije zbog novih učlanjivanja', što je čak šest puta više nego SDP-ovih 35.000 članova, prihodi od članarina su mu manji od SDP-ovih. Od članarina je SDP prikupio 2,1 milijun kuna, što mu u strukturi prihoda čini 6 posto, dok je HDZ-ov prihod od članarina 1,9 milijuna kuna i predstavlja udio oko 5 posto. Taj nerazmjer posljedica je činjenice da u HDZ-u plaćaju članarinu samo dužnosnici stranke na svim razinama. U SDP-u ih plaćaju svi članovi, a one iznose od 1 kune (nezaposleni i studenti) do 20 kuna mjesečno (zaposleni), dok se dužnosničke članarine kreću od 50 do 400 kuna mjesečno.
Iako HNS ima tek pet zastupnika u Saboru, za razliku od SDP-ovih 55, Čačićeva stranka ima brojnije članstvo - 40.000 - naspram Milanovićevih 35.000. U 2009. HNS je od članarina, koje mjesečno iznose od 5 do 10 kuna, ubrao oko 800.000 kuna, tek nešto više od HSS-ovih 700.000 kuna, uz sličan broj članova.
Sankcije za zaboravne platiše, iako predviđene stranačkim statutima, u stvarnosti se ne primjenjuju. U SDP-u kažu da u praksi potiču dobrovoljnost članova da plaćaju članarine te da u slučaju nemogućnosti plaćanja iz socijalnih razloga ne primjenjuju sankcije. U HNS-u priznaju da članovi često ne plaćaju redovito, a sankcije ne provode smatrajući da članovi doprinose radu stranke i na druge načine: radom na terenu, znanjem i idejama. Kako je u HDZ-u članarina obavezna samo za dužnosnike, glasnogovornica stranke nije se požalila na njeno neplaćanje.
