Na brifingu u Ministarstvu financija ministrica Martina Dalić i potpredsjednik Vlade zadužen za investicije Domagoj Ivan Milošević predstavili su glavne ciljeve svoga rada u idućih godinu dana.

U resoru financija to su suradnja s drugim resorima i institucijama u provođenju programa gospodarskog oporavka, povećanje učinkovitosti javne administracije, osnaživanje proračuna i jačanje fiskalne odgovornosti, dovršetak pregovora s EU i povećanje transparentnosti javnih financija, a ciljevi potpredsjednika Vlade za investicije su pokretanje ulaganja i projekata koji stoje ili su usporeni, otvaranje novih projekata i dovođenje novih ulagača te otvaranje novih radnih mjesta.

Milošević ističe kako se investicije, koje uskoro kreću, odnosi na osam tvrtki - HEP, Janaf, HŽ, luke Rijeka, Šibenik i Dubrovnik, Hrvatske vode i Zračnu luku Zagreb te da je njihov investicijski potencijal puno veći i ukupna se vrijednost njihovih projekata u ovoj godini procjenjuje na 11 milijardi kuna.

Investicijski projekti znače kratkoročno zapošljavanje tijekom gradnje, a nakon toga otvaranje održivih radnih mjesta, a Milošević procjenjuje da bi na tijekom njihove realizacije moglo biti zaposleno tri do četiri tisuće radnika.

Investicije privatnog sektora koje se najavljuju ili je za njih izražena želja Milošević procjenjuje na više od 10 milijardi eura.

'Prije svega planiramo pokrenuti projekte koji stoje i ulaganje općenito. Želimo otvoriti nove projekte, dovesti ulagače koji nisu prisutni u Hrvatskoj, a samim time i otvoriti nova radna mjesta. Kako bi olakšali investicije, planiramo uspostaviti cjeloviti vodič za ulagače', izjavio je Milošević novinarima.

Financijsko-gospodarski Vladin dvojac nije skrivao svoj optimizam. 'Optimizam može pridonijeti rastu BDP-a. Optimizam ne znači da nismo svjesni problema', zaključio je Milošević.

Ministrica financija najavila je unapređenje sustava za poticajno financiranje poduzetnika u suradnji s HBOR-om, a promjene modela A, u kojem je neiskorišteno još oko 1,1 milijardu kuna, ići će ka poboljšanju dostupnosti i proširenju kruga korisnika, pa se primjerice predviđa povećanje postotka refinanciranja postojećih obveza sa sadašnjih 20 posto ukupnog iznosa kredita na 40 posto, a osim za obrtna sredstva mogli bi se koristiti i za osnovna sredstva i investicije.

Dalić je među aktivnostima istaknula i jačanje prihodne strane proračuna kroz povećanje prihoda od privatizacije te poticaj oživljavanju tržišta kapitala kroz povećanje ponude kvalitetnih dionica na burzi uz zalaganje za snažniju prisutnost hrvatskih građana u vlasničkoj strukturi hrvatskih kompanija.

Koje bi to kompanije mogle biti i kada bi do toga moglo doći prerano je u ovom trenutku govoriti. Radi se i o tržišno osjetljivim stvarima koje treba dobro i detaljno pripremiti, kazala je, a uvjerena je da dio toga može biti realiziran ove godine.

Ukupne potrebe državnog proračuna za zaduženjem u ovoj godini su nešto manje od 28 milijardi kuna, od čega se polovica odnosi na financiranje deficita proračuna, a polovica na refinanciranje dospjelih dugova, podsjetila je Dalić koja je na upit da li bi proračunski deficit mogao biti manji od predviđenog poručila kako je sasvim sigurno da nije moguće povećanje deficita.

Dinamika izlaska države na tržište kapitala bit će određena dospjećem duga koji treba refinancirati te procjenom optimalnog trenutka za izlazak na tržište kapitala, kazala je Dalić, podsjećajući da prva obveznica na naplatu stiže u ožujku.

Ministrica Dalić naglasila je kako je bitno unaprijediti model A financijskog poduzetništva. 'Želimo povećati prihod od privatizacije, postepeno oživjeti tržište kapitala te povećati ponudu kapitalnih dionica na burzi', rekao je Dalić.

'Možemo očekivati oporavak, ali on će biti postepen. U sljedećoj godini ćemo ojačati temelje održivosti proračuna, a cijena zaduživanja će biti određena brzinom oporavka', objasnila je ministrica financija.