Nakon što je ugledni britanski tjednik The Economist objavio prognozu prema kojoj će hrvatski BDP porasti dva posto u 2011. godini, premijerka Jadranka Kosor reagirala je euforično, dometnuvši da se njoj često podsmjehuju zbog optimizma
Economist je, inače, u istom tekstu predvidio i pad nezaposlenosti u Hrvatskoj te porast plaća.
Prema premijerki Kosor, predviđanja Economista 'potvrđuju ono što se često u Hrvatskoj s podsmijehom spominje kada se govori o mom optimizmu'. No, je li taj optimizam zaista utemeljen i je li rast BDP-a u 2010. (nakon dvogodišnjeg pada) rezultat kvalitetne Vladine fiskalne politike ili uobičajenih makroekonomskih kretanja?
Ekonomski analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić ne slaže se ocjenom da je prognoza rasta BDP-a od dva posto razlog za optimizam.
'S jedne strane, većina domaćih analitičara, pa i Hrvatska narodna banka, očekuje rast oko 1,5 posto u 2011. godini, ali to nije rezultat neke promjene u gospodarskoj politici i provođenja reformi, nego niske prošlogodišnje baze i činjenice da je u 2010. BDP u realnim iznosima pao na razinu iz 2006, pa je logično da tako niska baza sugerira i određeni rast u idućoj godini. No, ne bih se složio da će biti pozitivnih trendova na tržištu rada jer nam treba rast od 3,5 do četiri posto kako bi došlo do novog zapošljavanja. Čini mi se da u Economistu nisu uzeli u obzor restrukturiranje koje nam slijedi u prerađivačkom sektoru', ističe Šantić.
Na pitanje kako komentira premijerkino žaljenje na podsmijeh zbog njezinog optimizma koji je, eto, potvrdio i ugledni Economist, Šantić odgovara: 'Ja ne bih rekao da je rast od dva posto bilo kakva osnova za optimizam, pogotovo ako gledamo naprednije tranzicijske zemlje koje su takav rast ostvarile već u 2010, a u 2011. će biti i veći. Naš BDP će porasti u 2011. zbog pozitivnih kretanja i niske baze, a ne kretanja u gospodarskoj politici. Svi znamo što treba napraviti, ali taj put nije dovoljno iskristaliziran, i dalje su prisutni brojni rizici.'
