U siječnju je Švicarska narodna banka (SNB) napustila svoju politiku zaštite švicarskog franka u odnosu na euro, što je iznenadilo mnoge. Kako je franak u samo nekoliko minuta skočio 30 posto, mnogi brokeri izgubili su novac, a nimalo bolje nije bilo ni istočnim Europljanima koji imaju kredite u švicarcima, poput Hrvatske, piše Business Insider. Što se krije iza tog naglog praska volatilnosti tečaja koji je uslijedio nakon mirnog razdoblja na deviznom tržištu?
Ostale valute također su pod pritiskom, piše Business Insider. Ruski rubalj pao je u odnosu na dolar paralelno s cijenom nafte i nametnutih sankcija od Zapada. Ovaj je tjedan e Australska centralna banka (Reserve Bank of Australia) smanjivanjem kamatne stope odgovorila na usporavanje inflacije i slab gospodarski rast. Nakon te objave australski dolar pao je na najnižu razinu u odnosu na američki dolar od svibnja 2009. Danska je također morala smanjiti kamatne stope tri puta, sve dalje i dalje u negativnom teritoriju, ne bi li tako zakočila jačanje domaće valute.
Što se krije iza tog naglog praska volatilnosti tečajeva koji je uslijedio nakon mirnog razdoblja na deviznom tržištu?
Business Insider piše kako je ono velikim dijelom uzrokovano razlikama u monetarnoj politici triju velikih središnjih banaka: američkog Fed-a, Europske središnje banke (ECB) i Japanske središnje banke (BoJ). Fed je zaustavio kupovanje državnih obveznica i možda ove godine povisi kamatne stope. No BoJ i dalje provodi politiku kvantitativnog popuštanja (QE), a ECB je tek započeo.
Ovakve divergentne politike odražavaju se na temelje ekonomije. Američko gospodarstvo raste po pristojnoj stopi; Japan i eurozona bore se za održivi oporavak. Kao i Japan, i eurozona se koleba na rubu deflacije. Ono što je pogodovalo potrošačima nedavni je pad cijena nafte koji je stopu inflacije eurozone pogurao u negativne vrijednosti. A zbog niske inflacije središnje banke diljem svijeta ublažavaju politiku; od početka studenoga to je učinilo njih 12.
Od početka 2014., jen je pao za 11 posto u odnosu na dolar i 17 posto u odnosu na euro. Slabija valuta olakšava život izvoznicima (jačajući gospodarstvo) te podiže uvozne cijene. No devizna su tržišta takva: ako jedna valuta padne, druga mora rasti, piše Business Insider.
Volatilnost tečajeva također može uzrokovati probleme tvrtkama i investitorima. Za vrijeme Bretton Woodsa (1945. - 1970.), u uvjetima zlatnog standarda, zemlje su održavale tečajeve svojih valuta u okviru utvrđenih vrijednosti. To je razlog zašto mnoge zemlje još uvijek vežu svoje valute za dolar ili euro. Ako dolar raste i euro pada, zemlje koje su vezane za te valute moraju se prilagoditi. To može zahtijevati zaoštravanje monetarne politike u zemljama dolar-bloka i slabljenje u euro-bloku, piše Business Insider.
Kratkoročno gledano, to može proizvesti stabilnosti. No valutna klauzula ima niz problema.
Veliko je pitanje što će Kina učiniti. Nakon mnogo godina tijekom kojih je juan stalno aprecirao u odnosu na dolar, tržišta očekuju malu deprecijaciju u 2015. No preagresivna deprecijacija mogla bi zasmetati mnogim Amerikancima. Tektonske se ploče pomiču u svjetskoj ekonomiji potkopavajući neke valute i uzdižući druge, zaključuje Business Insider.
