PROLJETNA PROGNOZA

UniCredit: Rast hrvatskog gospodarstva u 2016. za 1,5 posto

08.04.2016 u 12:33

Bionic
Reading

Hrvatsko gospodarstvo ove bi godine trebalo ostvariti porast od 1,5 posto, a u 2017. od 1,7 posto, dok je snažniji rast ograničen nedostatkom prostora za politike uzrokovan visokim fiskalnim deficitom i javnim dugom, procjenjuju analitičari UniCredita u publikaciji 'CEE Quarterly', čiji su zaključci objavljeni u petak

Analitičari UniCredita ističu da su, unatoč nedavnim turbulentnim zbivanjima na globalnim financijskim tržištima, srednja i istočna Europa imale dobar početak 2016. godine, karakteriziran ubrzanjem gospodarske aktivnosti i otpornošću financijskih tržišta.

'S obzirom na očekivani održani rast u eurozoni, novu rundu kvantitativnog popuštanja Europske središnje banke i suzdržani stav američke središnje banke, ove bi se godine rast trebao proširiti na sve zemlje srednje i istočne Europe te se sličnim tempom nastaviti i u 2017. godini', navode, dodajući kako će rast BDP-a u toj regiji 'najvećim dijelom biti pogonjen kontinuiranim oporavkom domaće potražnje'.

Uz naglasak da je u zemljama regije koje su članice Europske unije realni BDP prošle godine rastao najbrže od početka globalne financijske krize, a čini se da je na dobrom putu da takav rezultat ponovi i u 2016. godini, analitičari UniCredita ističu da se u okolnostima znatnih turbulentnih zbivanja na financijskim tržištima na početku ove godine ova regija 'ističe kao otok stabilnosti, gdje je pad ekonomske aktivnosti ograničen, a oporavak brz'.

U svojim prognozama za regiju za 2017., pak, očekuju možda nešto niži rast, jer će izvoz oslabiti uslijed slabije potražnje u eurozoni i jačeg eura, koji će negativno utjecati na konkurentnost u usporedbi s trećim zemljama. S druge strane, ističu, korištenje EU fondova opet bi trebalo porasti, što će kompenzirati većinu negativnog utjecaja neto izvoza.

'Važna razlika u 2017. godini bit će ograničeniji prostor za politike jer će više globalne kamatne stope prisiliti zemlje regije na monetarno stezanje, a brojne zemlje suočit će se s potrebom fiskalne prilagodbe kako bi izbjegle prekoračenje granice fiskalnog deficita od 3 posto BDP-a', kažu iz UniCredita.