U idućoj godini planiraju se rashodi državnog proračuna u iznosu od 32,6 milijardi eura, što je 11,2 posto ili 3,3 milijarde eura više u odnosu na tekući plan za ovu godinu.

Povećanje ukupnih rashoda za 3,3 milijarde eura za 2024. rezultat je velikih socijalnih davanja, pri čemu bi najviše trebali profitirati zaposleni u javnom sektoru i umirovljenici.

Tako se planira 1,5 milijardi eura više za radnike u sustavu obrazovanja i javnim ustanovama, a 1,1 milijardu eura više nego ove godine otići će umirovljenicima. U prezentacijama Vlade ne konkretizira se kako će umirovljenici dobiti povišice.

Osim toga, značajnija povećanja rashoda, u iznosu od 723 milijuna eura, planiraju se za provedbu projekata iz Mehanizma za oporavak i otpornost, za obnovu od potresa ide 418 milijuna eura dok će 273 milijuna eura dobiti HEP kako bi mu se nadoknadili troškovi punjenja skladišta plina Okoli.

Najznačajnija smanjenja rashoda, s druge strane, planiraju se u iznosu od 1,4 milijarde eura zbog završetka projekata EU-a, za 229 milijuna kuna smanjuje se i trošak plaćanja arbitražnog postupka po presudi Ina-MOL, 153 milijuna eura manje trebalo bi se potrošiti zbog prestanka mjera za otklanjanje poremećaja na domaćem tržištu energije, a i umirovljenici više neće dobivati jednokratne dodatke zbog visoke inflacije, što će smanjiti rashode proračuna za 136 milijuna eura.

Država očekuje da će, nakon udjela javnog duga u BDP-u od 60,7 posto u ovoj godini, taj udjel iduće godine dodatno pasti, na 58 posto BDP-a.

Proračunski manjak trebao bi biti ispod referentne razine od tri posto, a prema metodologiji ESA 2010, u 2024. trebao bi biti 1,9 posto BDP-a.

Stopa inflacije trebala bi prema Vladinim projekcijama u 2024. iznositi 3,1 posto, potom u 2025. 2,4 posto te u 2026. godini 2,2 posto.