Trendove je vrlo brzo prihvatila i financijska industrija – investicijski fondovi koji ulažu u održive kompanije najbrže su rastući na svijetu i oni svojim ulagačima nude jedinstvenu priliku za akumuliranje štednje koja uz novčani prinos nosi povrat kroz gradnju društvene, ekološke i etičke baze za bolju budućnost.

Takvi fondovi jako paze na to da ne ulažu u vrijednosne papire kompanija za koje se pouzdano zna da krše ljudska i radnička prava, koriste djecu kao radnu snagu, švercaju oružje, bave se genetskim inženjeringom i nizom drugih, blago rečeno, dubioznih aktivnosti.

Od početka rujna i hrvatski građani imaju priliku ulagati u takav fond. Riječ je o mješovitom fondu Raiffeisen Sustainable Mix, osnovanim pod krilom Raiffeisen Investa. O specifičnostima, ali i prilikama koje nudi fond tportal je razgovarao s predsjednicom Raiffeisen Investa Vesnom Tomljenović Čičak.

'U kratkom roku svatko tko želi rasti morat će se prilagoditi održivosti i u tom smislu čeka nas vrlo intenzivan period prilagodbe, no idemo u dobrom smjeru. Osnovali smo Raiffeisen Sustainable Mix kako bi svaki naš klijent i građanin imao priliku vrlo malim ulogom sudjelovati u promjeni. Ne treba čekati milijardere da promijene svijet i naš fond je vrlo dobar alat svakom pojedincu da si stvara ušteđevinu i ima utjecaj', rekla nam je Tomljenović Čičak.

Za razliku od klasičnih fondova na našem tržištu, ovaj je po mnogočemu specifičan. U prvom redu, riječ je o napajajućem (feeder) fondu, koji 85 posto svoje imovine ulaže u glavni fond u Beču.

'Zbog veličine domaćeg tržišta i veličine matičnog fonda u Beču ovaj je fond napajajući, što zapravo znači da se većina novca prikupljenog u Hrvatskoj ulaže u glavni fond koji je pod okriljem Raiffeisen Capital Managementa. Mi tako koristimo njihovu logistiku, desetke fond menadžera i analitičara koji prate tržišna kretanja', pojašnjava Tomljenović Čičak.

'Onaj tko održivo ulaže mora biti aktivan u praćenju načina rada tvrtke u koju je uložio i to ne isključivo financijskih pokazatelja. To su novi momenti koji se razlikuju od dosadašnjih ustaljenih praksi i koji su se pokazali vrlo uspješnima. U Europi najbrže rastu fondovi orijentirani na održivost, a naš glavni fond u Beču, primjerice, raspolaže imovinom višom od dvije i pol milijarde eura te je veći od cijele hrvatske fondovske industrije', ilustrira naša sugovornica.

Inače, regulatornim okvirom Raiffeisen Sustainable Mixu zadano je da barem 85 posto imovine ulaže u glavni fond, a koji pak pola svojeg novca ulaže u dionice te drugu polovicu u obveznice. 'Ulaže se u razvijena tržišta. Kupuju se vrijednosni papiri kompanija poput Microsofta, 3M-a, Accenturea, Vise i Rochea. U portfelju fonda dominantna je IT industrija, farmaceuti i ostale industrijske kompanije dok je on ponajviše izložen tržištu Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Francuske, Nizozemske i Kanade', kaže nam Tomljenović Čičak.

No kako znati da kompanije u koje će biti uložen naš novac ne koriste održivost, rodnu ravnopravnost i očuvanje ekologije kao marketinške trikove, već se doista posvećuju višim ciljevima, pitamo je.

'U početku, kada se osnivao glavni fond, predloženo je oko 2500 potencijalnih investicija. No kroz selekcijski postupak taj je broj smanjen na samo 80 kompanija. Važno je gledati koje certifikate nose pojedine tvrtke, no provjeravaju se i same tvrtke koje su im izdale certifikate. Taj će posao biti težak u budućnosti jer nas čeka poplava 'održivih'', kaže Tomljenović Čičak te nastavlja:

'Biti održivim podrazumijeva i veću logistiku. Regulativa ide u tom smjeru, vrlo brzo će doći u Hrvatsku te će se od izdavatelja tražiti da se sami deklariraju jesu li održivi, drže li se principa ili se samo igraju održivošću u marketinške svrhe.'

Još jedan važan segment održivog ulaganja korištenje je glasačkih prava koja nose dionice s ciljem pozitivnog utjecaja na kompanije. 'Glasačka prava na skupštinama često se ne koriste, dioničari ih znaju zanemarivati. Pri upravljanju održivim fondovima sudjelujemo u radu tih kompanija kroz aktivan menadžment jer upravo ovakva ulaganja trebaju postići pozitivan utjecaj', zaključila je naša sugovornica.

Inače, fond je startao s radom početkom rujna i namijenjen je ulagačima koji su spremni podnijeti umjerene do visoke fluktuacije vrijednosti udjela. Preporučeni horizont ulaganja je osam godina, a prilikom početne ponude, koja traje do 6. listopada, minimalno ulaganje iznosi 100 eura. Sam fond denominiran je u eurima, a minimalni ulozi iznosit će 65 eura ili 500 kuna, dok je kroz investicijski plan mjesečno moguće uplaćivati manje iznose, od 50 kuna na više. Fondu se može pristupiti u svakoj poslovnici RBA banke.