Cilj rasprave bio je da sve zainteresirane strane prezentiraju svoje razvojne planove te da se oni usklade. Rečeno je da će riječko čvorište imati prioritet među projektima jer položaj riječke luke i njezina vezanost na V. b. koridor upućuju na prirodan put roba koje stižu s Mediterana, a prevoze se u srednju Europu i Podunavlje.

Vojko Obersnel, riječki gradonačelnik, rekao je da Rijeka svoju budućnost mora tražiti u modernizaciji i vrednovanju upravo riječkog prometnog pravca. 'Nije novost da se Rijeka i razvila zbog izuzetne pozicije koju ima i najkraće veze sa srednjom Europom. Drago mi je da su Vlada RH i Hrvatske željeznice shvatili važnost Rijeke i riječkog prometnog pravca, jer u kontekstu logistike nije dobro imati samo dobru luku, treba imati i dobru i modernu željeznicu, kao i takve logističke centre. Jedino na taj način možemo stvarno savladati vrijeme i prostor za najmanje uloženog novca i biti konkurentni drugim lukama na Jadranu i onim sjevernoeuropskim', kazao je Obersnel te naglasio da su najavljene investicije Hrvatskih željeznica izuzetno značajne.

'Samo na širem području Rijeke bit će uloženo oko 700 milijuna eura, a na izgradnju željeznice do mađarske granice gotovo tri milijarde eura. To su impresivne brojke koje daju apsolutno drugačiju sliku razvoja Rijeke kao početne ili završne točke jednog od važnijih europskih transportnih pravaca', istaknuo je.

Gradonačelnik je dodao da se do 2017. planira izgraditi novi terminal na Zagrebačkoj obali, a dotad i cesta D403 koja će povezati terminal s Riječkom zaobilaznicom u čvoru Škurinje, u čiju su realizaciju Hrvatske ceste već krenule. 'Osim izgradnje samog Centra Žabice (autobusni kolodvor, velika garaža i javne površine), produžit će se Ulica Riva koja bi trebala proći podzemno ispod željezničkog kolodvora te izići negdje na području Mlake. Time će se znatno ubrzati promet kroz središte Rijeke, a s druge strane otvoriti mogućnost za jače uključivanje nekih lučkih područja za djelatnosti izvan same luke', rekao je.

Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, najavio je da će se metar po metar grada Rijeke mijenjati te da su vrlo intenzivno već krenuli u radove i projektiranja. 'Radi se o izgradnji tri nova kolodvora, izgradnji drugog kolosijeka pruge, izgradnji nove dvokolosječne pruge do Delnica pa nastavak iste od Ogulina do Zagreba', naglasio je.

'Već se 50 godina priča o tom koridoru, bilo je pokušaja da se pruga izgradi, no u 20 godina samostalne Hrvatske nije se napravilo ništa. Godine 2006. prvi se put javno počelo govoriti o nizinskoj pruzi Rijeka - Zagreb, a krajem 2012. Vlada RH je od nje odustala', podsjetio je Vidoje Vujić, obnašatelj dužnosti župana Primorsko-goranske županije.

Istaknuo je da je modernizacija postojećeg željezničkog pravca, kojim će se kapacitet povećati 150 posto, vrlo značajana jer omogućava razvoj ne samo riječke luke, nego i ukupni transfer robe. 'Ako to ne bude europski projekt, jasno je da ga Hrvatska neće moći lako izgraditi. Projekt otvara nove perspektive ne samo za ovu županiju, nego i za Hrvatsku te srednju i istočnu Europu, jer je to najbliži put da tranzitne robe najjeftinijim putem, morem i željeznicom, dođu na odredište', poručio je Vujić.