Nakon još jednog interventnog podmirenja duga veledrogerijama iz proračuna ministri Vili Beroš i Zdravko Marić najavili su hitno pokretanje reforme zdravstva. Prema Marićevim riječima, lani su rashodi u zdravstvu dosegnuli 34 milijarde kuna, a prihodi od doprinosa iznosili su 21 milijardu kuna te više nije moguće odgađati reformu. Neke od ključnih mjera kojima bi se troškovi zdravstva trebali staviti pod kontrolu osvanule su u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti objavljenom prošlog tjedna.

Uštede se planiraju postići na rashodnoj, ali i na prihodnoj strani proračuna, što će na svom džepu osjetiti korisnici zdravstvenih usluga. Jedna od ključnih mjera kojom bi se trebali povećati prihodi i obuzdati zdravstveni deficit vezana je za sustav dopunskog zdravstvenog osiguranja. Naime plan predviđa smanjenje broja osoba kojima HZZO plaća dopunsko osiguranje.

Dopunsko koristi oko 2,3 milijuna građana, a svakom četvrtom osiguraniku policu pokriva država. Pravo na besplatno dopunsko imaju građani s niskim prihodima (do 1600 kuna po članu obitelji, odnosno do 2047 kuna za samca), redoviti učenici i studenti stariji od 18 godina, dobrovoljni davatelji krvi s određenim brojem davanja, 100-postotni invalidi i darivatelji organa.

U reformskom planu nije precizirano tko će ostati bez prava na besplatno dopunsko osiguranje, ali sigurno je da će postojeći sustav doživjeti izmjene.

Planira se i povećanje iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite. Trenutno osiguranici bez dopunskog za svaki posjet liječniku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti plaćaju 10 kuna, a ubuduće bi mogli dublje posegnuti u džep.

Loše se piše i pacijentima s rijetkim bolestima koji koriste skupe lijekove na teret HZZO-a. Naime u sklopu ušteda planira se revizija liste posebno skupih lijekova, uvođenje strože kontrole odobravanja i nabave skupih lijekova te mjerenje ishoda liječenja kao kriterija za uvrštavanje takvih lijekova na liste.

Uvest će se i jasne smjernice za racionalno propisivanje lijekova te revizija i kontrola potrošnje lijekova u bolnicama. Prilikom određivanja najviše cijene lijeka kao referentne zemlje uzimat će se one sličnog ekonomskog stanja, a ne gospodarski jače zemlje EU-a.

Znatno detaljnije razrađene su mjere racionalizacije sustava o kojima se govori već godinama, a sada bi konačno trebale biti provedene i donijeti toliko željene uštede. Riječ je o centraliziranoj javnoj nabavi, promjenama u korištenju i pripravi lijekova u bolnicama te unaprjeđenju bolničkog sustava.

Trenutno je zajednička nabava obavezna za sve bolnice u državnom vlasništvu, no mnoge zdravstvene ustanove u županijskom vlasništvu odlučuju se za samostalnu nabavu. Plan predviđa da se zajedničkom javnom nabavom lijekova, ortopedskih pomagala te financijski značajnih roba i usluga obuhvate i županijske bolnice s ciljem da do kraja 2024. najmanje 85 posto nabave bude centralizirano.

Kada je riječ o opskrbi i distribuciji lijekova u bolnicama, planiraju se velike uštede centralnom pripravom svih parentalnih pripravaka te uvođenjem sustava raspodjele jedinične terapije. Centralnom pripravom parentalnih pripravaka u osam velikih bolnica uštedjelo bi se na lijekovima više ili izrazito visoke cijene koji se koriste u liječenju onkoloških, hematoloških i pacijenata s autoimunim bolestima.

Više se ne bi naručivala originalna pakiranja za svakog pacijenta, već bi se lijekovi naručivali ‘na veliko’ te primjenjivali na više pacijenata ovisno o propisanoj dozi. Godišnje se na parentalne lijekove potroši oko 1,1 milijardu kuna, a novim načinom primjene planira se uštedjeti 140 milijuna kuna godišnje.

Još veća ušteda očekuje se od uvođenja novog sustava terapije u 40 bolnica. Sustav raspodjele jedinične terapije, pri čemu farmaceuti prije raspodjele kontroliraju doze, interval doziranja i klinički značajne interakcije lijekova, potvrđeno dovodi do značajnog pada potrošnje lijekova, izraženo u dnevnim definiranim dozama.

Uvođenje ovog procesa smanjuje potrošnju lijekova za 25 do 30 posto, a kako godišnja potrošnja solidnih oblika lijekova u bolničkom sustavu iznosi oko dvije milijarde kuna, potencijalna ušteda kreće se oko 600 milijuna kuna godišnje.

Konačno bi se trebala provesti i dugo najavljivana funkcionalna integracija bolnica. Integracija podrazumijeva funkcionalno povezivanje 20 bolnica uz smanjivanje akutnih stacionarnih kapaciteta za 10 posto i jačanje dnevnih bolnica kao ekonomičnijeg oblika liječenja, čime bi se optimizirala zdravstvena zaštita i smanjila prekomjerna potrošnja.

Kako bi se integracija provela brže i učinkovitije, ministar Beroš najavio je mogućnost centralizacije zdravstvenih ustanova, odnosno prijenos vlasničkih prava sa županija i gradova na državu.

‘Centralizacija zdravstvenih ustanova zbog lakšeg upravljanja jedan je od elementa koji ćemo poduzeti, ako za to dobijem zeleno svjetlo na razini Vlade, nakon završetka lokalnih izbora. To je put koji će omogućiti daleko bolje upravljanje zdravstvenim sustavom, eliminirati političke elemente u vođenju ustanova i naglasiti financijsku stabilnost’, poručio je Beroš.