Hrvatska ove godine ima stabilnu proizvodnju kupusa kojom će se osigurati domaća samodostatnost i generalno se može zaključiti da se radi o dobroj godini, kažu u Smarteru navodeći da je tržište dobro opskrbljeno i najvećim dijelom se nudi kupus iz domaće proizvodnje. Tek su male količine iz uvoza.

Godinu je, ističu u Smarteru, obilježila i pandemija covida-19 koja je smanjila potrošnju kroz turizam i ugostiteljstvo, a kako je zbog zdravstvene krize smanjen broj svadbi, privatnih proslava i drugih događanja, i to je utjecalo na pad cijena.

Kupus se tako ove godine prodaje po nižim cijenama nego je to bilo proteklih godina.

Prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), prosječna cijena zelenog kupusa krajem listopada u trgovinama je iznosila 3,66 kuna za kilogram, dok je u isto vrijeme lani bila 4,99 kuna.

Krajem travnja i početkom svibnja ove godine - za vrijeme lockdowna u cijeloj Europi i Hrvatskoj, kupus je postizao cijenu od čak 5,65 kuna za kilogram.

Cijene crvenog kupusa relativno su stabilne i krajem listopada je u trgovinama dostizala 5,14 kn/kg, što je za oko 1,5 kuna manje nego u isto vrijeme lani.

Proizvodnja kupusa u Hrvatskoj se proteklih godina odvija na stabilnim površinama koje se kreću od najnižih 1.235 hektara u 2016. do 1.867 hektara u 2017. godini, kažu u Smarteru.

Iznose i podatke o proizvodnji koji pokazuju da je lani na 1.463 hektara proizvedeno 31.580 tona, a prosječan prinos je bio 21,6 t/ha.

Slična proizvodnja, kako se ističe u analizi, očekuje se i ove godine, zbog čega se može reći da je Hrvatska u proizvodnji kupusa postigla željenu samodostatnost i ima prostor za povećanje proizvodnje, pa i za izvoz određenih količina u zemlje srednje Europe.

"Naša je procjena da je Hrvatska potrebama za kupusom pokrivena tijekom cijele godine, a jedino se osjeti nedostatak tijekom siječnja, veljače i ožujka, što se vrlo brzo može promijeniti uz bolju organizaciju proizvodnje u plastenicima i poljima u dolini Neretve i Dalmacije, koje imaju idealnu klimu za proizvodnju zimskih sorti", ocjena je analitičara Smartera.

Mišljenja su i kako bi bolja organizacija proizvodnje u tim dijelovima Hrvatske mogla biti dostatna za cjelogodišnju domaću opskrbu, a dio količina bi mogao biti usmjeren i na izvozna tržišta tijekom zimskih mjeseci.

Pritom valja brzo djelovati jer pojedine države poput Albanije ili Sjeverne Makedonije ulažu ogromne napore da se sa svojim proizvodnjama 'ubace' na ova tržišta jer imaju pogodnu klimu za proizvodnju ranijih sorti i zadnjih su godina značajno povećali proizvodnju, ističu iz Smartera.

Ocjenjuju da je kupus jedino povrće kod kojeg u boljim proizvodnim godinama Hrvatska dostiže punu samodostatnost te ima potencijal daljnjeg rasta proizvodnje.

Lani ostvaren rekordan izvoz

Analiza je pokazala i da je Hrvatska u 2019. ostvarila rekordan izvoz kupusa - izvezeno je više od 2.000 tona u vrijednosti većoj od milijun eura.

Uvoz je istodobno iznosio 6.148 tona u vrijednosti od 3,3 milijuna eura.

Najveće izvozno tržište za kupus je Slovenija, gdje je lani izvezeno oko 1.600 tona hrvatskog zelja vrijednog preko 800 tisuća eura.

Najviše kupusa je uvezeno iz Makedonije - u količini od 1.646 tona i vrijednosti od preko milijun eura, te Nizozemske iz koje je uvezeno 1.476 tona vrijednih 870 tisuća eura.

Prema podacima iz analize, kupus u Hrvatskoj se najviše uzgaja na području Varaždina, Koprivnice, Ogulina i Sinja.

Potrošnja kupusnjača se u Hrvatskoj procjenjuje na oko 11 kg po stanovniku godišnje, pri čemu se potrošnja zelja procjenjuje na pet do šest, a potrošnja kiselog zelja između 2,5 i tri kilograma po stanovniku.

Ukupna potrošnja zelja procjenjuje se između 18 i 19 tisuća tona godišnje, a ukupna potrošnja kiselog zelja na oko 11 i 12 tisuća tona.