Prijedlog Zakona o komunalnom gospodarstvu, koji je upućen u drugo saborsko čitanje, digao je veliku prašinu zbog rješenja kojima se zadire u prava lokalne zajednice. Riječ je o zakonu koji uređuje vrlo važna pitanja koja se direktno i svakodnevno odnose na građane – od opskrbe pitkom vodom, preko odlaganja i brige o otpadu te održavanja javnih površina i cesta, pa sve do pitanja javne rasvjete. Izdvojili smo najspornije odredbe novog zakona, oko kojeg se lome koplja između oporbe i vladajućih
Protiv zakonskih prijedloga ustala je saborska oporba, ali i Udruga gradova koja okuplja gradonačelnike i druge predstavnike lokalne samouprave.
Iz SDP-a su zatražili da se zakon povuče iz saborske procedure jer privatni interes stavlja iznad javnog. U Mostu smatraju da neustavno zadire u djelokrug jedinica lokalne samouprave u obavljanju komunalnih djelatnosti i u njihovo pravo da te ovlasti obavljaju u javnom interesu svojih građana. Iz Udruge gradova pak poručili su da je prijedlog zakona nestručan, potpuno neprihvatljiv i poguban za funkcioniranje lokalne samouprave.
Lokalni čelnici najviše su se pobunili protiv odredbe kojom se pogrebne usluge, vodoopskrba i djelatnosti prikupljanja otpada izbacuju iz nadležnosti gradova i općina. Drugim riječima, ti poslovi prepušteni su tržištu i ne smatraju se više komunalnim djelatnostima za koje vrijede posebna načela, poput zaštite javnog interesa, neprofitnosti, zaštite korisnika, prihvatljivosti cijene i zaštite ugroženih kategorija građana.
vezane vijesti
Također, prijedlog zakona ide u smjeru da se komunalnim poduzećima zabrani obavljanje bilo kakve gospodarske djelatnosti bez obzira koliko ta djelatnost bila povezana s komunalnom. Tako se, primjerice, gradska groblja više ne bi smjela baviti svim pogrebnim uslugama, već samo uslugama ukopa i kremiranja pokojnika.
Na zadnjoj sjednici Udruge gradova, na kojoj se povela rasprava o spornim izmjenama, gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj zapitao se je li riječ o najavi privatizacije komunalnih usluga, upozoravajući da je to trend koji zapadne zemlje napuštaju jer je doveo do poskupljenja usluga za građane, a snižavanja kvalitete usluge. Gradonačelnici stoga poručuju kako komunalno gospodarstvo treba ostati jedinstvena djelatnost u nadležnosti jedinica lokalne samouprave.
U obrazloženju prijedloga zakona navodi se da su ove djelatnosti formalno isključene zato što prema drugim zakonima (Zakon o vodama, Zakon o održivom gospodarenju otpadom i Zakon o pogrebničkoj djelatnosti) ti poslovi ionako više ne ulaze u djelokrug komunalnih usluga.
Druga sporna izmjena odnosi se na širenje ovlasti komunalnih redara. Kako stoji u prijedlogu, komunalni bi redari u provedbi nadzora bili ovlašteni zatražiti i pregledati osobne isprave. Na taj način riješio bi se problem koji je dosad postojao kod naplate kazni, primjerice za nepropisno parkiranje na zelenoj površini ili nepropisno vođenje pasa (bez povodca ili brnjice za opasne sorte) i izostanak čišćenja za njima. Naime komunalni redari i dosad su bili ovlašteni izdavati kazne neodgovornim vlasnicima pasa ili vozačima, ali problem je bio što nisu imali pravo legitimirati vlasnike bez prisutnosti policije.
Također, po novom prijedlogu, komunalni redari imali bi pravo ući na okućnicu i u dvorište zgrade te ih pregledati, uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza, prikupljati dokaze i utvrđivati činjenično stanje na vizualni i drugi odgovarajući način (fotografiranjem, snimanjem kamerom, videozapisom i sl.).
U Udruzi gradova nemaju ništa protiv toga da se komunalnim redarima povećaju ovlasti u provođenju zakona, ali smatraju da se na komunalne redare prebacio prevelik opseg poslova. Ističu da su na njih spuštene odgovornost i obveze iz područja koja pokrivaju sedam ministarstava, od poljoprivrede do zaštita životinja i okoliša. 'Sudeći po opsegu posla, redarima bi trebalo dati odijela Supermana jer nemoguće je obaviti sve ono što im se stavlja u zadaću', slikovito je komentirao nove odredbe gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel.
Koplja se lome i oko komunalne naknade kao glavnog izvora prihoda za održavanje komunalne infrastrukture. Nakon što je propao pokušaj vladajućih da se komunalna naknada pretvori u porez na nekretnine ovaj namet ostao je pod istim nazivom i to kao namjenski prihod za održavanje komunalne infrastrukture.
Doduše, zakon dopušta da se sredstva prikupljena komunalnom naknadom koriste i za financiranje građenja i održavanja predškolskog, školskog, zdravstvenog i socijalnog sadržaja, javnih građevina sportske i kulturne namjene te poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, ali samo ako se time ne dovodi u pitanje mogućnost održavanja i građenja komunalne infrastrukture.
U Udruzi gradova smatraju da se namjena korištenja prihoda od komunalne naknade ne bi smjela ograničavati. Pritom se pozivaju na odluku Ustavnog suda iz srpnja 2017., u kojoj je zauzeo stajalište da jedinice lokalne samouprave imaju pravo na autonomno odlučivanje o svim aspektima vlastitih prihoda.
Oporbu je zbunila i izjava ministra Predraga Štromara kojom je najavio da će uskoro ići s novim izmjenama ovog zakona, kojima će se uvesti dodatni kriteriji za izračun komunalne naknade.
'Želimo da oni koji su siromašniji, koji imaju lošiju nekretninu, plaćaju manje, a oni koji imaju bolju - da plaćaju više. Bit će različitih koeficijenta i obzirom na to gdje se nalaze', kazao je Štromar.
U oporbi su njegovu najavu odmah nazvali uvođenjem poreza na nekretnine na mala vrata.
