Ravnatelj Fonda za obnovu Damir Vanđelić ocijenio je da bi država trebala osiguravati svoje zgrade te tako dati primjer građanima. Da je država osiguravala svoje zgrade, ustvrdio je Vanđelić, njihova bi obnova već krenula jer bi osiguravajuća društva unutar nekih mjesec dana napravila procjene, prihvatila određene troškove, krenulo bi projektiranje itd.

"Svi smo čekali određene fondove i zato neke javne zgrade i dan-danas čekaju financiranje. Da su bile osigurane putem osiguravajućih društava, obnova bi krenula ranije", rekao je Vanđelić.

Auto osiguranje je primjer obaveznog osiguranja u Hrvatskoj, no kako je napomenuo Vanđelić, ono se odnosi na osiguranje trećih osoba, pa smatra da bi se možda kao mogao uvesti takav model osiguranja za nekretninu.

Primjer toga je kad urušavanje dimnjaka jedne kuće učini susjednu nekretninu neuporabljivom. No, Vanđelić nije za model da se građane primorava da osiguravaju svoju nekretninu, već je u većoj mjeri zagovornik uvođenja stimulacija za one koji to čine.

Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Ante Žigman tako je predložio da bi oni koji osiguravaju svoju imovinu mogli imati stimulacije u pogledu poreznih olakšica, a najavio je da će tu inicijativu raspraviti i s Ministarstvom financija.

Rekao je i da je, s obzirom da razni dijelovi Hrvatske nisu jednako potresno osjetljivi, pitanje može li se nametnuti svima plaćanje obaveznog osiguranja od potresa, pri čemu osobno smatra da bi takvo osiguranje bilo teško "politički i socijalno obraniti".

Izvijestio je da se tijekom prošle godine premija uplaćenih osiguranja za potres povećala za 30 posto, no i dalje je riječ o malom udjelu, od 1,1 posto ili 110 milijuna kuna u ukupnoj premiji.

Smatra i da bi osiguravatelji trebali raditi na svojoj reputaciji te povećavati transparentnost i informiranost prema građanima, a posebice prema mladima.

Na ime osiguranja šteta od potresa osiguravatelji isplatili 50 milijuna eura

Član Uprave Allianza Slaven Dobrić podsjetio je da je ukupna šteta od lanjskih snažnih potresa u Zagrebu i na Baniji procijenjena na 16,9 milijardi eura, dok su osiguravajuće kuće do sada na ime osiguranja šteta od potresa isplatile 50 milijuna eura, što općenito svjedoči velikom jazu između imovine koju građani posjeduju i sklopljenih polica za njihovo osiguranje.

Direktor Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) Hrvoje Pauković rekao je da su osiguravajućim kućama, u kontekstu isplaćenih 50 milijuna eura, najbolja reklama brojni zadovoljni klijenti, no i žao mu je što građani nisu ugovorili više takvih polica.

Polica osiguranja imovine, što uključuje i osiguranje od potresa, za stan od 60-70 kvadrata obično stoji stotinjak kuna mjesečno, napomenuo je Pauković, dodavši da ga nitko ne može uvjeriti da je to velik iznos te da se veći iznosi troše primjerice na osiguranje automobila.

Ustvrdio je da je nedovoljna razina osiguranja u Hrvatskoj posljedica i nedovoljne razine financijske pismenosti, no i svijesti o osobnoj odgovornosti, pri čemu se građani prečesto oslanjaju na državu.

No smatra i da građani pomalo počinju shvaćati da, žele li brzu i učinkovitu obnovu, moraju imati osiguranje, ustvrdivši i da bi potresi trebali predstavljati posljednje upozorenje građanima da preuzmu odgovornost.

Obnova po ovom zakonu neprovediva

Direktorica tvrtke Colliers Hrvatska i članica upravnog odbora udruge SOS Zagreb Vedrana Likan rekla je da je neodržavanje zgrada velik problem, tu postoji i odgovornost suvlasnika, no kada je riječ o centru Zagreba, napominje i da u njemu dominira starije stanovništvo, čija su primanja obično manja i kojima plaćanje i trenutne pričuve može predstavljati značajan izdatak.

Kada je riječ o financiranju obnove od strane grada i države, postavila je i pitanje što s onim oštećenim nekretninama koje su nakon lanjskog 22. ožujka i velikog zagrebačkog potresa dobile nove vlasnike te hoće li i ti novi vlasnici imati pravo na sufinanciranje obnove.

Ocijenila je i da je postojeći zakon o obnovi neprovediv te da se, ukoliko ne dođe do novih zakonskih akata i mjera, ne može očekivati obnova Zagreba u idućih 30 ili 50 godina. Smatra i da je trenutno relativno mali broj zahtjeva građana za obnovom posljedica i njihove slabije informiranosti, pri čemu nisu svjesni da inicijativa mora krenuti od njih, odnosno upravitelja zgrada, a to je u Zagrebu dominantno Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo (GSKG), koje je pod upravom Grada.

Dekan zagrebačkog Građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić ustvrdio je da će velika prednost nakon obnove biti to što zakon predviđa izdavanje seizmičkog certifikata, po kojem će građani i osiguravajuće kuće za pojedinu zgradu između ostalog moći znati koliko je sigurna i kolika je njena otpornost na potrese.

Današnju hibridnu konferenciju, koja se sastojala od tri predavanja i panel rasprave, organizirali su studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu u sklopu akademske platforme Institutional Investors Lab, a pod mentorstvom profesora Jakše Krište, koji je poručio da je potrebno oblikovati adekvatan sustav upravljanja prirodnim katastrofama i financiranja budućih šteta.