Zbog ekstremne suše na više od sedam tisuća hektara slatkovodnih ribnjaka - nikad teža hidrološka situacija. Zbog niskog vodostaja i opasnosti od uginuća ribe - krenulo se u interventni izlov. U punom pogonu su i uređaji za upumpavanje svježe vode i kisika - što troškove proizvodnje znatno poskupljuje
U slatkovodnim ribnjacima na gotovo sedam tisuća hektara od Orahovice do Donjeg Miholjca vodostaj je pao za više od dva metra. To je za ribu u kontroliranom uzgoju velika prijetnja.
'Opasnosti koje nam prijete u ovakvim godinama su manja hranidba, manji prirast i na kraju opasnost od samog uginuća ribe zbog nedostatka kisika u vodi', rekao je za HRT tehnolog Ribnjičarstva PP Orahovica Boris Vidaković.
vezane vijesti
Reagira se brzo, interventnim izlovom šarana, tolstolobika, amura. U PP Orahovici, dodao je, imaju pogon za preradu pa se izlovljena količina u vrlo kratkom vremenu, isti dan može preraditi.
Tijekom ovako ekstremnih klimatskih i hidroloških uvjeta - štetu se nastoji umanjiti svim raspoloživim tehnološkim mjerama.
'Održavanje higijene vode, svakodnevna kontrola kisika i ostalih parametara u vodi. Na jednom dobrom dijelu ribnjaka možemo uspostaviti aeraciju pomoću električnih aeratora', objašnjava tehnolog Vidaković.
Sve to znatno poskupljuje proizvodnju.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori nude rješenja koja subvencionira i država. Pri tome misle na postavljanje solarnih panela na velike površine ribnjaka, kako je za HRT objasnila Ksenija Vukman, predsjednica Grupacije slatkovodnjih ribnjačara HGK-a, koji bi onda, osim proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, svojom sjenom sprječavale isparavanje i zagrijavanje vode.
