Visoke cijene goriva ne pogađaju samo Hrvatsku - u Njemačkoj cijene rastu kao nikad u posljednja tri desetljeća. Uz gorivo, osjetno su skuplji grijanje i hrana. Slično je i u Češkoj gdje je vlada na odlasku privremeno obustavila naplatu PDV-a na električnu energiju i plin kako bi građanima olakšala teret velikih računa. Nove poraste cijena u studiju RTL-a Danas komentirao je ministar financija Zdravko Marić
Prvo se osvrnuo na potez vlade u Češkoj. 'Mi nismo vlada na odlasku. Podsjetit ću da smo mi na početku svog mandata, između ostaloga, u okviru prvoga kruga poreznih reforma već snizili stopu PDV-a na električnu energiju odnosno na isporuku pojedinih komunalija.'
Na pitanje hoće li smanjiti PDV na 13 posto za isporuku plina ministar je odgovorio kako ne može ništa otkriti.
vezane vijesti
'Tema je bila i još onda aktualna, u ovom trenutku ne mogu ništa konkretno reći da jesmo ili nismo. Dakle, mi imamo svoje određene prioritete u poreznom sustavu u godinama koje slijede pa ćemo vidjeti. Uvijek se o svemu razmišlja. Ne bih sada špekulirao zato što se tiče porezne politike za iduću godinu. Nismo imali u planu ništa mijenjati no međutim naravno pratimo što se događa na tržištu, kakve su reperkusije globalnih kretanja na domaće stanovništvo, na naše sugrađane pa sukladno tome uvijek ćemo imati spremne određene odgovore', rekao je Marić za RTL.
Hoće li rezati trošarine na gorivo pa da država snosi dio tereta?
'Država snosi teret i u ovoj zadnjoj mjeri, negdje četvrtinu ukupnog iznosa, ali i nemojmo zaboraviti i da država snosi teret već malo dulje vremena i za privatni sektor, a tako i za sve nas skupa. U konačnici država, tj. Vlada, upravlja novcem poreznih obveznika. Nastoji to činiti najbolje moguće, odnosno najracionalnije, najodgovornije prema svakome od nas koji uplaćuje u državni proračun. Vi sami znate koliko se država u proteklih godinu i pol dana po pitanju covida i po pitanju borbe protiv pandemije zapravo, ja bih rekao, upregnula sve svoje resurse pa tako i financijska sredstva i poreze. Koji će biti daljnji koraci, kao i kod prethodne teme sam rekao, pratit ćemo kako se razvija situacija. Ovisno o razvoju i potrebi, naravno da ćemo reagirati', odgovorio je Marić.
U fokusu javnosti proteklih nekoliko dana su kamate na kredite, a nakon izjave guvernera Vujčića da bi rate mogle rasti i 20 posto. Što može učiniti Vlada da ublaži eventualni udar, što treba učiniti HNB?
'Proteklih godina svjetske globane banke su toliko otisnule novca, povećale toliko ponudu novca, da je njena cijena novca toliko pala da je zašla u negativnu sferu. Da li ona može tamo vječno ostati - ne. Odgovor je ne. U nekom trenutku će doći do povećanja referentnih kamatnih stop, kada, u kojem roku i kojom dinamikom teško je reći. Prije tri godine smo imali slično pitanje gdje su počele dolaziti najave na globalnoj razini da će doći do referentnih kamatnih stopa. Evo danas još uvijek praktički nisu.
Što mi možemo učiniti? Morat ću se referirati na prošlo vrijeme 2015. država je platila 12 milijardi kamata iz proračuna. Prošlu godinu, čak i onu kriznu, sedam i pol, dakle 4 i pol miljarde kuna manje kako tereta državnih financija, odnosno poreznih obveznika, tako posredno i neopsredno poduzetnika, a tako i građana. To su koraci gdje država treba ako i bude dolazilo do povećanja referentnih kamatnih stopa utejcati na onaj dio koji možete, a to je dodatno smanjivati premiju rizika. Puno puta sam čuo od nekih naših analitičara kao je država samo i isključivo iskoristila balgodati financijskih tržišta i niskih kamata. Dijelom točno.
S druge strane je referntna kamatna stopa niska, ali premija rizika na Hrvatsku je s neka 3 postotna boda pala na ispod jedan', pojasnio je Marić.
