Tako bi se smanjili troškove grijanja za 60 posto kućanstava u Hrvatskoj, koliko ih se grije na drva i putem toplana, prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar. Odluku o smanjenju PDV-a trebao bi donijeti Hrvatski sabor koji će se na prvom jesenskom zasjedanju sastati u drugoj polovini rujna.

Grijanje bi trebalo pojeftiniti najranije u listopadu, od čega će koristi imati kućanstva priključena na toplane, kojih u Hrvatskoj ima tek šest posto. Međutim za više od 53 posto kućanstava u zemlji, koja se griju na drva, pelete, sječku, brikete – sniženje PDV-a doći će prekasno, piše Novi list. Većina njih dotad će već imati drva za iduću zimu, i to po staroj cijeni, jer se moraju nabaviti puno prije.

Svako drugo hrvatsko kućanstvo, njih 49,8 posto, za grijanje koristi drvo. Na pelete, sječku, brikete grije se još 3,6 posto kućanstava, prema podacima instituta Hrvoje Požar, objavljenima u Vladinim smjernicama za uštedu toplinske energije.

Vjerojatno je da mnoga od tih kućanstava, uz drva, za zagrijavanje prostorija i tople vode koriste struju, plin ili loživo ulje. No, to ne mijenja činjenicu da će većina njih do jeseni imati pripremljena drva za zimu. U Gorskom kotaru građani ogrjevno drvo za sljedeću zimu počinju uplaćivati šumarima već od početka godine, često u šest rata. Ogrjevno drvo kupcima se isporučuje uglavnom tijekom proljeća i ljeta, kada ga ljudi masovno pile, cijepaju i spremaju u drvarnice. Drva za zimu unaprijed se nabavljaju i u gradovima, osobito danas kada kućanstva žele osigurati alternativno grijanje ako se energetska kriza pogorša. Kada bi svi čekali jesen, došlo bi do poremećaja u opskrbi, nestašice drva i dodatnog poskupljenja, piše Novi list.

Korist tek za godinu dana

Od sniženja PDV-a s 13 na pet posto na drvo i njegove prerađevine većina građana imat će koristi tek za godinu dana. Teško je unaprijed reći koliko će drvo zbog toga pojeftiniti. Cijene svih energenata na tržištu u posljednjih 15 mjeseci strelovito rastu. Vlada se u ovom slučaju odriče dijela prihoda i daje građanima vlastiti popust na cijenu. Pitanje je hoće li popuste uračunati i ostali sudionici u lancu opskrbe drvom.

Vlada još 1. travnja prepolovila PDV na ogrjevno drvo i njegove prerađevine te na grijanje iz toplana, s 25 na 13 posto. Kada je donijela paket mjera za zaštitu standarda građana od rastućih cijena energije i hrane, Vlada je ograničila i poskupljenje struje za građane na 9,6 posto, a plina na najviše 20 posto – unatoč tome što su cijene energije na europskom tržištu u međuvremenu višestruko skočile.

Ublažen pritisak inflacije

Ublažen je tako pritisak inflacije na kućne proračune građana i pri kupnji drva, ali i kod rasta cijena struje. Prije poskupljenja u travnju, prosječan godišnji račun za struju u Hrvatskoj iznosio je oko 3.400 kuna po kućanstvu.

'Da ništa nismo napravili, cijena električne energije narasla bi za 782 kune, na 4.182 kune prosjeka u godini dana. S našim mjerama, ono što je bilo 3.400 narast će na 3.725, dakle za 325 kuna godišnje', rekao je ranije Plenković te tada dodao da Vlada nije intervenirala, cijena plina ne bi bila veća 20 posto, nego 76 posto.

Vlada je proljetos na pet posto spustila i PDV na dječju hranu, meso, ribu, ulje, povrće, voće, higijenske potrepštine za žene te neke usluge. Cijene hrane u nekim su trgovačkim lancima isprva blago pale, ali su danas u prosjeku barem 12 posto više nego lani, prema Državnom zavodu za statistiku. Vlada je ove godine usporavala i organičavala rast cijena goriva u maloprodaji i veleprodaji, smanjivši trošarine na benzin i dizel. Sve cijene ipak su daleko više nego prije, a ostaju nagađanja kolike bi bile da PDV nije snižen i da se država nije odrekla dijela prihoda.