Iako je Slovenija još 2010. krenula u zaštitu oznake zemljopisnog porijekla 'Kranjska klobasa', Hrvatska gospodarska komora je uspjela izboriti pravo hrvatskim proizvođačima da koriste ime kranjska kobasica sljedećih 15 godina, što je ujedno i najdulji prijelazni period koji je moguće dobiti, priopćeno je danas iz HGK-a
Osnova po kojoj se nacrtom Uredbe Republici Hrvatskoj omogućava korištenje naziva 'kranjska kobasica' u razdoblju od 15 godina od dana stupanja na snagu navedene Uredbe je, kako objašnjavaju u HGK-u, da je u postupku prigovora Europskoj komisiji dokazano korištenje naziva kranjska kobasica na dulji niz godina u RH, odnosno da je naziv proizvoda korišten u razdoblju od najmanje 25 godina prije podnošenja slovenskog zahtjeva za registraciju.
'U Hrvatskoj se kranjske kobasice proizvode još od početka 20. stoljeća. Nacrtom Vladine uredbe predložena je registracija imena 'Kranjske klobase' zaštićenom oznakom zemljopisnog porijekla, omogućit će hrvatskim proizvođačima kranjske kobasice nesmetanu proizvodnju i prodaju daljnjih 15 godina, prilagodbu novim tržišnim uvjetima i informiranju potrošača o nastalim promjenama. Vrijednost proizvodnje kranjske kobasice u Hrvatskoj procjenjuje se na 80 milijuna kuna', kazala je Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a.
Podsjećamo kako su na slovenski zahtjev prigovor uložile Austrija, Njemačka te Republika Hrvatska, i to zahvaljujući prije svega interesu hrvatskih proizvođača kranjske kobasice organiziranih kroz Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a, koja je prigovor formalno sastavila i uputila u proceduru prema nadležnom ministarstvu. Ministarstvo poljoprivrede RH službeno je uložilo prigovor Europskoj komisiji 14. kolovoza 2012. i time dodatno pridonijelo jačanju pozicije hrvatske strane u ovom postupku.
Budući da slovenska strana, u postupku dogovora koji je uslijedio, nije prihvatila hrvatski prijedlog o zadržavanju imena kranjska kobasica za hrvatsko tržište, a na tragu rješenja koje je postignuto s Austrijom i Njemačkom, već je inzistirala na trenutnoj zabrani korištenja naziva, hrvatska strana ustrajala je u namjeri pobijanja slovenskog zahtjeva, i to po svim raspoloživim osnovama koje su bile propisane važećom uredbom.
O konačnom usvajanju slovenskog prijedloga, prema najavama iz EK-a, raspravljat će se na sastanku Odbora za politike kvalitete EK 2. prosinca 2014. godine.
Hrvatski prigovor, između ostalog, temeljio se i na osporavanju registracije po osnovi generičkog naziva. S obzirom na to da je po tada važećim europskim uredbama ova mogućnost dana samo zemljama članicama EU-a (što RH u trenutku podnošenja prigovora nije bila), hrvatska argumentacija nije usvojena, za razliku od austrijske i njemačke kojima će biti omogućeno korištenje postojećih naziva 'Kreiner', 'Kasekrainer', 'Schweinskreiner' i dr.
