Iako vremenske prilike ove sezone nisu išle na ruku ratarima, prinos pšenice je dobar, kao i kvaliteta, ocjenjuju u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), no upozoravaju da izvozimo kvalitetnu sirovinu, a uvozimo skupe prerađevine.
Procjenjuje se da bi ovogodišnji urod na 146.000 hektara mogao doseći i 800.000 tona, ali kako su nam prerađivački kapaciteti na 20 posto, opet bi oko dvije trećine ukupne proizvodnje trebale otići u izvoz, ističu z HGK. Upozoravaju pri tome da je problem što u izvoz ide kvalitetna sirovina po niskoj cijeni, dok s druge strane uvozimo skupe prerađevine koje nas ostavljaju u vanjskotrgovinskom minusu.
"Imamo izvoz od oko 181 milijuna eura, ali nam je uvoz pšenice i ostalih mlinsko-pekarskih proizvoda 214 milijuna eura. Ukupno gledajući smo u minusu oko 30 do 40 milijuna eura što je nedopustivo s obzirom da već dugi niz godina proizvodimo kvalitetnu pšenicu. Nažalost, napravili smo negativan zaokret u preradbenim kapacitetima u industriji mlinsko-pekarskih proizvoda. Imamo 57 mlinova, međutim, oni rade na oko 20 posto kapaciteta“, istaknuo je viši stručni savjetnik u Odsjeku za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvu HGK ŽK Osijek Ernest Nad.
vezane vijesti
Iz HGK ističu kako je situacija s pšenicom zapravo simptomatična za cijelu poljoprivredu pa i cjelokupno gospodarstvo.
"Proizvodimo i izvozimo kvalitetnu sirovinu, a uvozimo skupe prerađevine", navode te dodaju da je slična priča i s drugim ratarskim kulturama - uljanom repicom, sojom i kukuruzom.
Nad naglašava kako kroz agrarnu politiku gospodarstvenike treba motivirati da uđu u finalizaciju proizvoda, a ne da budemo sirovinska osnova za razvijene zemlje, jer imamo kvalitetnu pšenicu i brašno. "Imamo zadovoljavajuću razinu u proizvodnji sirovina, ali moramo bolje iskoristiti postojeće prerađivačke kapacitete i dati dodatnu vrijednost toj proizvodnji. Trenutno to Europa čini nama“, pojašnjava, uz napomenu kako su druge europske zemlje poticale svoje poljoprivrednike da siju pojačivače i sad uvoze treću klasu naše pšenice i od nje proizvode kvalitetno brašno za finalne proizvode.
Ako gledamo samo pšenicu, prošle godine smo izvezli 505.000 tona u vrijednosti 90 milijuna eura, a uvezli 162.000 tona pšenice vrijedne 28,2 milijuna eura, navode iz HGK. Slične brojke se očekuju i ove sezone. Što se cijene tiče, iz HGK navode da je na zadovoljavajućoj razini, iako će proizvođači reći da uvijek može biti bolja.
Ovisno o klasi pšenice, kreće se od 90 lipa do 1,25 kune po kilogramu.
"Cijena pšenice je dobra, ali moja preporuka proizvođačima je da ne prodaju jeftino, već uskladište zalihe i čekaju još povoljnije cijene“, poručio je Nad te ponovio kako imamo tradiciju proizvodnje i potrebnu infrastrukturu, samo moramo oživjeti prerađivačku industriju.
