Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, lani je za kaznena djela protiv gospodarstva osuđeno 746 osoba. Iako je čak 709 osuđenih zaradilo zatvorske kazne, samo 123 završilo je iza rešetaka, a ostali su se provukli s uvjetnom kaznom.

O blagom tretmanu sudaca prema gospodarskim kriminalcima svjedoče i visine zatvorskih kazni. Tako je od 123 osuđena na bezuvjetni zatvor većina (76 osuđenih) prošla s kaznama do godine dana.

Zagrebački odvjetnik dobro upoznat sa sudskom praksom smatra da se sudački tretman gospodarskog kriminala ne razlikuje od tretmana drugih kaznenih djela.

'Opće je pravilo u kažnjavanju da se uvjetne kazne određuju ako se prvi put počini djelo i ako ono nije izrazito teško', ističe naš sugovornik.

Ali kada je riječ o ponavljačima, kriteriji su suprotni. 'Oni koji su drugi put suđeni imaju jedan posto šanse da izbjegnu zatvor. Također, ako novo kazneno djelo počine u razdoblju kušnje, aktivira im se zakonska kazna te kazna za novo djelo', pojašnjava odvjetnik, dodajući da je riječ o europskom standardu suđenja.

Kada je riječ o vrsti prijestupa, najviše osuđenih bavilo se nedozvoljenom trgovinom koja obuhvaća različite oblike šverca, odnosno trgovine robom čiji je promet zabranjen ili ograničen.

Zakon za ovo nedjelo predviđa kaznu do godine dana zatvora, a od ukupno 227 osuđujućih presuda samo su 24 glasile na bezuvjetnu zatvorsku kaznu, dok su ostali 'trgovci' dobili uvjetne zatvorske ili novčane kazne.

Među ozbiljnijim gospodarskim prijestupima, za koje su predviđene kazne od šest mjeseci do 10 godina zatvora, najviše je osuđenih za prijevare i zlouporabu povjerenja. Za kazneno djelo prijevare, koje zakon opisuje kao 'lažno prikazivanje ili prikrivanje činjenica s ciljem da se pravnoj osobi pribavi protupravna imovinska korist', 146 osoba osuđeno je na zatvorske kazne, od čega gotovo 80 posto uvjetno.

Bezuvjetna zatvorska kazna dulja od godine dana odrezana je dvadesetorici osuđenika. Najdulja zatvorska kazna za prijevaru (od pet do 10 godina) dodijeljena je jednom osuđeniku, što je ujedno najviša prošlogodišnja presuda za gospodarski kriminal.

Za djela zlouporabe povjerenja, što se odnose na povredu dužnosti zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na zakonu, odluci upravne ili sudbene vlasti, pravnom poslu ili odnosu povjerenja, osuđena je 171 osoba. I u slučaju ovog kaznenog djela većina presuda je uvjetna, a strože zatvorske kazne zaradilo je 20 prijestupnika. Za utaju poreza osuđeno je 49 osoba, uglavnom na uvjetne kazne.

Za neka od navedenih kaznenih djela na optuženičkoj klupi mogli bi se naći i čelnici Agrokora. Protiv glavnog protagonista Ivice Todorića Sberbank je već podnio kaznenu prijavu, a u ime države Uskok već nekoliko mjeseci provodi opsežnu istragu.

Sudeći po sudačkoj praksi, ako se nađu na udaru zakona, Agrokorovi menadžeri mogu računati na olakotnu okolnost jer prethodno nisu kažnjavani, ali visina počinjene štete mogla bi im biti otežavajuća okolnost.  

Naš sugovornik ističe i podijeljenu kaznenu odgovornost u velikim kompanijama koje su obvezne angažirati revizore. 'Ne mogu samo direktori biti odgovorni za eventualna kaznena djela poput povrede vođenja poslovnih knjiga. Tu se postavlja i pitanje kaznene odgovornosti revizora', ističe odvjetnik.

Napominje da revizori obično pokušavaju izbjeći svoju odgovornost tako što navode da su revidirali samo ono što im je predočeno.

Zanimljivo je da je samo jedan gospodarstvenik osuđen za primanje mita i to na bezuvjetnu kaznu zatvora u kategoriji od tri do šest mjeseci. Međutim ovo djelo znatno je češće kod državnih dužnosnika.   

Za primanje ili davanje mita sankcionirano je 49 državnih dužnosnika, od čega samo jedan na bezuvjetnu zatvorsku kaznu dulju od godine dana.

Uz primanje i davanje mita, gospodarstvenici se najrjeđe sankcioniraju za djela prouzročenja stečaja, subvencijskih prijevara i nedozvoljene proizvodnje.