EUROBAROMETAR

Doznali smo što europski građani misle o Europskom parlamentu i prioritetima kojima bi se trebao baviti, a zanimljivo je kako tu stoje Hrvati

08.02.2022 u 07:02

Bionic
Reading

Građani Europske unije učvrstili su pozitivnu sliku o Europskom parlamentu, kojem najviše vjeruju od svih institucija Europske unije, pokazuju rezultati jesenskog istraživanja Eurobarometra

Istraživanje za najnoviji Eurobarometar treće je provedeno tijekom pandemije bolesti COVID-19. Glavni uvid iz ovog istraživanja pokazuje da su pozitivni stavovi građana prema Europskoj uniji i posebno Europskom parlamentu (EP) ostali uglavnom stabilni tijekom pandemije. Za razliku od prijašnjih teških kriza u proteklom desetljeću, podaci Eurobarometra donose i nekoliko pokazatelja sa značajnim pozitivnim trendom tijekom pandemije.

Najvažniji napredak jačanje je pozitivnog mišljenja o Europskom parlamentu, što je uočeno i u zadnjem standardnom Eurobarometru Europske komisije, koji pokazuje da Parlament kontinuirano uživa najvišu razinu povjerenja među svim institucijama EU-a.

Trenutno 36 posto ispitanika ima pozitivnu sliku o Europskom parlamentu, što je porast od 12 bodova u odnosu na 2015., uključujući skok od četiri boda tijekom godina pandemije. Kod hrvatskih ispitanika Europski parlament još bolje kotira. Za čak 43 posto Hrvata EU parlament ima pozitivan imidž, a za samo devet posto negativan (19 posto EU-a 27).

Inače, najbolje mišljenje o radu EU parlamenta imaju Irci (62%), Šveđani (48%) i Portugalci (47%), a najslabiju podršku iskazuju Francuzi (22%) i Slovaci (25%).

Na pozitivnu sliku o EU parlamentu nadovezuju se pozitivna očekivanja građana od njegove buduće uloge. Naime više od polovice građana (58 posto) EU-a želi jaču ulogu EP-a u budućnosti. Na istoj razini je i podrška hrvatskih ispitanika.

Još jedno ključno zapažanje jačanje je svijesti o važnosti demokracije. Građani EU-a (32 posto) smatraju da je demokracija osnovna vrijednost koju Europski parlament treba braniti. Demokracija se suočila s mnoštvom izazova proteklih godina, ne samo u Uniji, bilo da se radi o rastućem ekstremizmu, širenju manipulativnih informacija ili tekućem javnom diskursu o slabljenju vladavine prava.

Među hrvatskim ispitanicima demokracija nema tako veliko značenje. Demokracija je osnovna vrijednost za 22 posto Hrvata, a veće značenje daju slobodi govora i mišljenja (28 posto) te slobodi kretanja (28 posto).

Prioritet kojim bi se trebao baviti Europski parlament za europske građane (42 posto) je zdravstvo, a na drugom mjestu je borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (40 posto). Visoko treće mjesto (39 posto) zadržava borba protiv klimatskih promjena. Pritom treba naglasiti da je borba protiv klimatskih promjena prioritet za mlađe ispitanike. Mladi su također zadovoljniji demokracijom u Europskoj uniji. Oni su skloni vidjeti da se stvari u Uniji odvijaju u dobrom smjeru i općenito je vjerojatnije da će imati pozitivnu sliku o njoj.

Hrvatskim ispitanicima uvjerljivo je prioritet borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (52 posto), slijede podrška gospodarstvu i otvaranje novih radnih mjesta (48 posto) te javno zdravstvo (34 posto).

Još jedan rezultat vrijedan spomena je jasna veza između razine znanja o Europskoj uniji i Europskom parlamentu te potpore Uniji. Što više građani znaju o radu EU-a i njegovih institucija, to se više osjećaju ovlaštenima podržati Europski parlament kao srce demokracije Europske unije.

Europski građani slažu se u velikoj mjeri s ocjenom da njihova zemlja ima koristi od članstva u Uniji (72 posto). Na pitanje o razlozima zbog kojih je njihova zemlja imala koristi, većina ispitanika navodi poboljšanu suradnju svoje zemlje i drugih zemalja EU-a (32 posto), zatim doprinos EU-a gospodarskom rastu njihove zemlje te doprinos EU-a očuvanju mira i jačanju sigurnosti (oba 30 posto). Za hrvatske ispitanike glavna korist od članstva u Uniji je to što ono donosi nove mogućnosti za rad (46 posto).

Na kraju, ali ne i najmanje važno, ovo istraživanje daje prvi uvid u vjerojatnost glasanja europskih građana na europskim izborima. Većina građana (58 posto) kaže da bi vjerojatno glasali 'da se izbori održe idući tjedan', a 30 posto u prosjeku EU-a reklo je da bi 'vrlo vjerojatno glasali' (10 na skali od 1-10).

Istraživanje za Eurobarometar provedeno je u studenom 2021. na uzorku od 26.510 ispitanika. U Hrvatskoj je anketirano 1039 osoba.

Sadržaj je nastao u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj.