analiza

Da bi mirovine bile veće, cijelu priču moramo učiniti manje državnom, a više tržišnom

14.12.2021 u 14:59

Bionic
Reading

Predstavnici Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova predstavili su rezultate detaljne analize mirovinskog sustava Republike Hrvatske te predložili rješenja koja bi dovela do boljih mirovina u budućnosti i za koja će se kao Udruga zalagati

Analizu su predstavili Manuela Ćelić Marušić, izvršna direktorica Udruge, Andrej Grubišić, predsjednik Udruge, te predstavnici osnivača Ankica Mamić, Vedrana Pribičević, Marko Rakar, Anđa Redžić i Joško Marić.

Prilikom predstavljanja analize, Manuela Ćelić Marušić, izvršna direktorica Udruge izjavila je:

"Analiza koju danas predstavljamo potvrdila je ono što nas je i navelo da se organiziramo kao Udruga. Sustav koji generira prosječne mirovine u iznosu od 2.800 kuna nije dobar sustav. Jedini način da buduće mirovine budu bolje je jačanje privatne mirovinske štednje i postupan odmak od sustava međugeneracijske solidarnosti, koji je ozbiljno ugrožen demografskim trendovima, stopom iseljavanja, starenjem stanovništva i ostalim bitnim parametrima za međugeneracijsku solidarnost, na kojoj se i dalje temelji 75 posto mirovinskog sustava u Hrvatskoj. Jedino rješenje za bolje mirovine u budućnosti vidimo u jačanju stope izdvajanja za privatne mirovinske sheme, gdje će se ulaganjem i ostvarenim prinosima doći do boljih mirovina."

Detalje analize predstavio je predsjednik Udruge Andrej Grubišić. Između ostalog naglasio je da, iako formalni doprinosi za prvi mirovinski stup iznose 15 posto, to pokriva tek nešto više od 50 posto rashoda za mirovine, a ostatak se podmiruje iz proračuna.

"Tu razliku opet podmiruju porezni obveznici, plaćanjem drugih vrsta poreza, što upućuje na zaključak da je stvarno izdvajanje za mirovine oko 30 posto bruto plaće!", izjavio je Grubišić te nadodao: "Unatoč tome, mirovine su u Hrvatskoj jako male. Zato se nameće potreba za povećanjem udjela ulaganja u privatne sheme jer jedino ulaganjem i prinosima na uložena sredstva možemo očekivati povećanje realne kupovne moći budućih mirovina. Ali više razine prinosa uz ovakvu strukturu ulaganja teško je očekivati. Zato ćemo se zalagati za izmjenu regulative tako da se fleksibiliziraju mogućnosti ulaganja OMF-ova koje će onemogućiti pretjeranu koncentraciju rizika izlaganjem vrijednosnim papirima jednog izdavatelja (trenutno npr. državnim obveznicama RH), izmijeniti regulatorna ograničenja koja MOD-ove ograničavaju u ostvarivanju prinosa, omogućiti pojedincima veći izbor mirovinske štednje poticanjem konkurencije, odnosno u mirovinsku štednju uključiti i druge institucije osim OMF-ova i MOD-ova. Cijelu priču učiniti manje državnom, a više tržišnom, uz pravednija mirovinska primanja temeljena na osobnim uplatama i ulaganjima, uz zadržavanje solidarnosti u obliku najniže državne mirovine."

Članovi Udruge kao značajnije prijedloge još su izdvojili bezuvjetno nasljeđivanje sredstava iz svih oblika mirovinske štednje i barem djelomičnu mogućnost raspolaganja ušteđenim sredstvima tijekom perioda štednje, u slučaju nepredviđenih, iznenadnih potreba osiguranika, kao što je smrt bliskog člana obitelji ili životna ugroza samog člana mirovinskog fonda te ukidanje prakse u kojoj država omogućuje prijenos sredstava iz OMF-ova u prvi stup u trenutku umirovljenja, jer tako ekonomski neutemeljeno, političkom odlukom, potkopava temelje privatne mirovinske štednje i ideju mirovinske reforme.

Također su naglasili da će analizu učiniti javno dostupnom na web stranici Udruge www.nasemirovine.hr, kako bi zainteresirana javnost imala uvid u podatke i zaključke te da bi svi mogli dati konstruktivne primjedbe i prijedloge u smjeru poboljšanja sustava koji je bitan za sve nas, i u trenutku dok štedimo za mirovine i u trenutku kad nam je ta mirovina izvor egzistencije. Svatko od nas dužan je preuzeti odgovornost za svoju budućnost i pozvan dati svoj doprinos društvu, kako bismo mijenjali stvari nabolje. A da bi budućnost bila drugačija potrebno je djelovati danas.