Pred početak turističke sezone u Hrvatskoj, sredinom svibnja cijene goriva plesale su oko stare psihološke granice od deset kuna po litri. Otad do danas najvažnija goriva, benzin, dizel i poljoprivredni plavi dizel, gotovo kontinuirano poskupljuju. Zašto?
Od utorka je benzin u Hrvatskoj poskupio tri centa te se prodaje po 1,57 eura ili 11,83 kune, dizel je skuplji za cent i košta 1,52 eura ili 11,45 kuna, dok plavi dizel ide po 0,99 eura, tj. 7,46 kuna.
Vlada navodi da bi bez intervencije u tržište, tj. reguliranja cijena goriva benzin koštao čak 12,81 kunu, dizel 12,66 kuna, a plavi dizel 8,06 kuna, što je ipak značajan popust za nategnute budžete građana i poduzetnika. Cijene goriva u Hrvatskoj, iako mnogima previsoke, još su umjerene u odnosu na zemlje zapadne Europe poput Italije, Njemačke i Nizozemske, u kojima redovito premašuju razine od dva eura ili 15 kuna po litri. No što se događa s gorivom i zašto mu cijena raste već četiri mjeseca zaredom?
vezane vijesti
Najjednostavnije objašnjenje i u ovom slučaju je najbolje - riječ je o rastu cijena nafte na globalnom i nama najvažnijem mediteranskom tržištu. U proljeće ove godine, kad su benzin i dizel kod nas stajali manje od 1,3 eura ili deset kuna po litri, barel sirove nafte u svijetu koštao je 75 dolara.
Danas barel nafte košta 85 dolara ili 13 posto više nego u proljeće, stoga je logično i da rastu cijene u maloprodaji. Dobra je vijest, s jedne strane, to da su krajem kolovoza cijene nafte u svijetu počele padati, a s druge je strane to i loša vijest - jer potražnja za crnim zlatom pada zbog usporavanja europske, američke i pretežno kineske ekonomije.
Je li cijena goriva koju plaćamo posljedica globalnih trendova ili plaćamo i nešto treće, pitali smo naftnog stručnjaka i bivšeg dekana Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu Igora Dekanića.
On potvrđuje da su visoke cijene goriva posljedica poskupljenja sirove nafte, a druga mu je pretpostavka da ipak moraju biti nešto više kako bi Vlada u proračun vratila dio subvencija iz prošle godine. Tada je cijena goriva također bila ograničena, dok je cijena barela bila i iznad 100 dolara, pa si to Vlada danas donekle 'kompenzira'.
Što se subvencija i ograničenja cijena goriva tiče, Dekanić misli da Vlada nema izbora nego držati cijene pod kontrolom kako bi pomogla građanima i poduzetništvu. 'To je indirektna subvencija i cijene će ostati ograničene osim ako se na svjetskim tržištima ne dogodi neki ekstreman skok cijena', zaključuje sugovornik tportala.
Tin Bašić, osnivač portala cijena-goriva.info, kaže nam da su za skuplje gorivo, osim rasta cijena nafte na Mediteranu, zaslužne dobra turistička sezona, velika količina prometa na našim cestama te posljedično veća potražnja za benzinom i dizelom.
'Cijene sirove nafte su u blagom padu zbog očekivanja da će usporiti najveća svjetska gospodarstva, prvenstveno Kina. Možemo se nadati da će se taj efekt preliti i na Europu, odnosno mediteransko tržište. No ne smijemo zaboraviti da rat u Ukrajini još uvijek traje i bez obzira koliko smo se 'navikli' na taj rizik i neizvjesnost, činjenica je da je rat energetski rizik za cijelu Europu', kaže nam Bašić.
Dodaje da nam se nakon turističke sezone sprema ogrjevna sezona, a kako su cijene energenata burzovna roba, mogu krenuti u bilo kojem smjeru. Pri tome je za građane, prema Bašiću, presudan budući Vladin 'energetski paket'.
