Slučaj koji je prije dvije godine počeo kao sudski proces oko dogovaranja cijena dvaju lijekova narastao je u međuvremenu u ogromnu istragu u kojoj se propitkuje uloga 16 farmaceutskih kompanija i čak tri stotine raznih lijekova, objavili su u nedjelju navečer američki mediji. S jedne strane sudskog procesa nalazi se čak 47 američkih saveznih država i razni trgovački lanci koji optužuju tamošnje proizvođače generičkih lijekova da su godinama dogovarali cijene, što je u konačnici oštetilo i potrošače, ali i porezne obveznike.

Informacije o istrazi još su relativno oskudne jer većina dokumenata iz procesa nije javno dostupna, no neki detalji otkriveni su nakon što je prošlog mjeseca sud svim strankama u procesu omogućio pristup do više od milijun e-mail i SMS poruka te drugih dokumenata koji su navedeni kao dokazni materijal. Prema onome što se zna, visokopozicionirani direktori farmaceutskih kompanija su na neformalnim sastancima dogovarali raspodjelu tržišta i cijene lijekova.

U dogovaranju detalja poslovnih strategija oni su koristili prilagođeni rječnik, pa je 'pješčanik' bio izraz za tržište generičkih lijekova na recept, gdje se od svih očekivalo da se lijepo igraju, piše Washington Post. 'Fer udio' opisivao je podjelu prodaje kako bi se osiguralo da svaka kompanija ostvaruje stalnu dobit, a tržište je 'rasturao' konkurent koji nije poštovao nepisana pravila pa je prodavao lijekove po cijenama nižim od dogovorenih.

U cijelom procesu najviše su stradavali pacijenti koji bi za obične antibiotike ili lijekove za visoki tlak, artritis, anksioznost te druge plaćali napuhane cijene. U jednom takvom slučaju, koji je naveden kao primjer, cijena lijeka za olakšavanje simptoma astme, koji se koristi već desetljećima i proizvode ga kompanije Mylan i Sun, skočila je za više od 3400 posto - s 13 centi na 4,7 dolara po tableti.

Navodna kartelska suradnja između farmaceutskih kompanija dovela je vrlo konkurentski biznis u situaciju u kojoj su simultani, nagli i koordinirani skokovi cijena za identične generičke lijekove postali gotovo rutinski. Direktori iz navodno konkurentskih tvrtki bili su toliko povezani da su imali dogovoreni abecedni redoslijed za to tko bi podmirio račun na zajedničkim ručkovima, piše Washington Post.

Iako nisu objavljene procjene o kolikom bi se iznosu ekstra profita moglo raditi, lanjski prihodi industrije generika u Sjedinjenim Američkim Državama iznosili su oko 104 milijarde dolara. Čak i da je napuhavanje cijena bilo ograničeno na manji broj lijekova, neprimjerena zarada koju su tijekom godina ostvarivali preko leđa pacijenata raste na pozamašnu razinu.

Za razliku od originalnih lijekova, čijim proizvođačima država jamči dugogodišnju patentnu zaštitu, proizvođači generika bi na tržištu, dijelom i kroz konkurentsku utakmicu, trebali uvelike smanjivati troškove za pacijente. Prema procjenama američkih regulatora, postojanje šest ili više proizvođača istog lijeka trebalo bi smanjiti njegovu cijenu i za 75 posto u odnosu na original. Kartelski dogovor je u potpunosti preokrenuo taj model.

Američki istražitelji kažu da se iz dokumentacije koju su prikupili vidi da je industrija premrežena dogovorima o napuhavanju cijena. Oni očekuju da će se idućih mjeseci krug optuženih proširiti, a predviđaju i to da će sve više njih pristati na nagodbu. Zasad je poznato da je još lani dvoje bivših direktora kompanije Heritage Pharmaceuticals priznalo krivnju i surađuju s ministarstvom pravde.

Tužba je posebno opasna za kompaniju Mylan i njenog predsjednika Rajiva Malika jer je već 2016. bio pod kritikom javnosti nakon što je Mylan podigao cijenu sredstva za tretiranje alergijskih reakcija EpiPen za 500 posto. EpiPen tada nije bio generički proizvod, no rast cijene svejedno je izazvao burnu reakciju liječnika, pacijenata i političara.

Malika se optužuje da je u drugim slučajevima s konkurentima dogovarao podjelu tržišta tako da bi pristao na to da Mylan neće isporučivati određene lijekove nekim trgovcima, a zauzvrat bi konkurenti pristali na to da ne ratuju cijenama. Mylan se brani time da u svojim internim istragama nisu našli nikakve dokaze za to da su direktori kompanije kršili zakon.

Istražitelji kažu da su u pojedinim slučajevima dokumentirali rast cijena i do 2000 posto, a tijekom 2013. i 2014. skokovi cijena izazvali su negodovanje u ljekarnama, trgovinama, ali i u određenim krugovima u vlasti. Kako se radilo o starim lijekovima koji se na tržištu nalaze već jako dugo, a kojima bi odjednom cijena porasla za više stotina posto, nikome nije bilo jasno zašto se to događa. Nakon što su se vlasti zainteresirale za situaciju na tržištu generika neobjašnjivi skokovi cijena su se u posljednje vrijeme prorijedili. No niz lijekova se i dalje prodaje po napuhanim cijenama koje su ranije dosegnute.

Slučaj predstavlja samo još jedan u nizu problema koji muče američko zdravstvo. Američki građani daleko najviše u svijetu izdvajaju za zdravstvo, osobni bankrot zbog bolničkih računa svakodnevna je pojava, cijene zdravstvenih procedura su enormne, a SAD je i dalje daleko od uvođenja univerzalnog zdravstvenog osiguranja koje prakticira većina razvijenih država. Farmaceutske kompanije koje proizvode generike stoga se smatralo svojevrsnim lijekom za bolesno američko zdravstvo jer su trebale omogućiti pristup puno jeftinijim lijekovima od skupih originala. No zarazna pohlepa se, izgleda, proširila puno dalje nego što je na prvi pogled izgledalo. Da bi izliječilo pacijente, američko zdravstvo će prvo morati izliječiti sebe.